Mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trebao bi završiti 20. maja 2024. godine – ali neće

Rat je odgodio izbore, a Zelenskom je mandat sada 'neograničen', što dovodi Ured ukrajinskog predsjednika u pripravnost za suočavanje s olujom kritika koje dovode u pitanje njegovu legitimnost i legalnost. 

Službeno, kijevska administracija izbjegava ovu temu. Neformalno, njezini članovi mjesecima upozoravaju saveznike da Rusija priprema ciljanu kampanju kako bi potkopala Zelenskijevu legitimnost u očima Ukrajinaca i Zapada.

Potkopavanje legitimnosti Volodimira Zelenskog dio je višekomponentnog plana Rusije za destabilizaciju Ukrajine, rekao je zamjenik šefa vojne obavještajne službe Vadim Skibitski u nedavnom intervjuu za Economist.

Dva izvora iz Ureda predsjednika, koji su za Kyiv Independent govorili pod uvjetom anonimnosti, rekli su da su zapadni saveznici svjesni prijetnje i nisu spremni gurati Ukrajinu prema predsjedničkim i parlamentarnim izborima u bliskoj budućnosti. Pitanje je može li Zelenski ostati na dužnosti nakon maja. Zelenskijevi kritičari tvrde da Ustav ne ovlašćuje za produženje predsjedničkih ovlasti tijekom ratnog stanja. Međutim, ustavni pravnici tvrde da je takvo produljenje legalno.

(Foto: AFP/Profimedia)

Dok legalnost znači usklađenost s pravom, drugo pitanje je legitimnost – prihvaćanje vlade od strane stanovništva. Zelenskijeva popularnost u anketama opada, ali je i dalje iznad 50 posto. Analitičari također tvrde da neće biti pravih problema s Zelenskijevom legitimnošću osim ako ne dođe do masovnih protesta poput revolucije iz 2004. ili Euromajdana 2014.

Ukrajinske vlasti negiraju tvrdnju da postoje problemi s zakonitošću ili legitimnošću, odbacujući to kao umjetno pitanje nametnuto od strane Rusije.

'Ova ruska naracija nema pravne osnove', rekao je predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefanchuk. 'Članak 108 Ustava jasno kaže da predsjednik Ukrajine obavlja svoje dužnosti sve dok novi predsjednik ne stupi na dužnost. To je princip kontinuiteta vlasti.'

Odgođeni izbori

Zelenski je izabran za predsjednika u aprilu 2019. i inauguriran u svibnju. Da nije bilo rata, sljedeći predsjednički izbori bili bi održani 31. marta 2024., a Zelenskijev mandat završio bi 20. maja.

Slično tome, da nije bilo rata, parlamentarni izbori održani bi 29. oktobra 2023., završavajući mandat trenutnog parlamenta izabranog u srpnju 2019.

No, Ukrajina je uvela ratno stanje nakon što je Rusija pokrenula invaziju 24. februara 2022. Godine. Zakon o ratnom stanju izričito zabranjuje predsjedničke, parlamentarne i lokalne izbore. Ukrajinski Ustav propisuje da se ovlasti parlamenta zemlje moraju produžiti do isteka ratnog stanja. Međutim, Ustav ne sadrži slične eksplicitne odredbe o odgodi predsjedničkih izbora.

Domaći kritičari, ruska propaganda

Neke kritičari tvrde da postoji pravna kolizija između Ustava i zakona o ratnom stanju. Tvrdnja je da, budući da je ukrajinski Ustav najviši zakon, on nadjačava zakon o ratnom stanju te da se predsjednički izbori ne mogu odgoditi.

Bivši ukrajinski šef parlamenta, Dmitro Razumkov, nekadašnji saveznik, a sad kritičar i politički protivnik Zelenskog, tvrdio je u veljači da su ovlasti predsjednika istekle u proljeće 2024., nakon čega bi trebao prenijeti svoje ovlasti predsjedniku parlamenta. Predsjednik parlamenta bi potom ostao vršitelj dužnosti predsjednika do izbora novog predsjednika.

Slična razmišljanja intenzivno se koriste u ruskoj propagandi. Vasili Nebenzia, ruski veleposlanik pri UN-u, tvrdio je u ožujku da 'odluka o neodržavanju izbora Zelenskog čini nelegitimnim nakon 21. maja'.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bio je suzdržaniji: 'Što se tiče 21. maja, živi bili pa vidjeli, rekao je.

Politički analitičar Volodimir Fesenko rekao je za Kyiv Independent da je pitanje izbora 'umjetni problem' i da 'ruske obavještajne agencije koriste to kako bi destabilizirale ukrajinsku državu.'

Njihov je cilj uvjeriti ukrajinsku vojsku da ne izvršava naloge vlasti, dodao je.

Nema izbora dok je rat

Jedan od razloga zašto je odgađanje izbora legalno, prema pravnicima, je i što ih je nemoguće održati za vrijeme rata.

'Za vrijeme rata, izbori se ne mogu održati, a prava glasača se ne mogu zaštititi', rekla je ustavna stručnjakinja Julija Kirichenko za Kyiv Independent. 'Sloboda govora i sloboda okupljanja su ograničeni za vrijeme ratnog stanja, a konkurentno okruženje za opoziciju je nemoguće', dodala je.

Kritičari Zelenskog dovode u pitanje njegovu legitimnost temeljem pada popularnosti u anketama. Međutim, rejting je i dalje relativno visok te ga podupire oko 63 posto Ukrajinaca. U septembru prošle godine, njegov rad odobravalo je 83 posto Ukrajinaca.

Ipak, možda je najvažniji pokazatelj nedavnih istraživanja to da 65 posto ispitanika ne podržava održavanje predsjedničkih izbora za vrijeme rata, dok ih samo 39 posto podržava. Istovremeno 63 posto ispitanika bilo je protiv održavanja parlamentarnih izbora.