Ne prestaju rasprave, lobiranja i komentari u odnosu na predstojeće glasanje generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Rezoluciji za genocid u Srebrenici.

Ovo je dobilo i nove dimenzije nakon jučerašnje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je kao redovna tačka bila naša domovina.

Profesor Jahja Muhasilović o komentarima i porukama koje su donijele najprije izvještaj visokog predstavnika o stanju u našoj zemlji, ali i obraćanje predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirevića, a potom i diskusije na samoj sjednici Vijeća sigurnosti UN govorio je za TV Hayat.

"Kad analiziramo izvještaj visokog predstavnika korisno je krenuti od pozitivnih strana, a najvažnija je činjenica da je politika Milorada Dodika konačno dobila svoj pravi epitet i naziv, a to je separatizam. Visoki predstavnik je u nekoliko navrata govoreći o toj politici istu definirao kao separatizam tako da od sada taj epitet za njegovu politiku više niko ne može zvati radikalizmom."

"Pri tome važno je podsjetiti i da se ta politika prema Bosni i Hercegovini nikad nije suštinski ni mijenjala niti se je ona odrekla svojih političkih ciljeva sa početka devedesetih, a što je u konačnici raspad Bosne i Hercegovine. Druga pozitvna stvar je i da je visoki predstavnik ukazao na autokratski karakter vlasti u manjem bh. entitetu jer u njemu više nemate ni slobodu govora. De facto, jedini prostor u kojem postoji sloboda govora su prostori koje je oslobodila Armija Bosne i Hercegovine to jest oni prostori u kojima su Bošnjaci u većini. Na tim prostorima imate i multipartijsko uređenje, multikulturalnost, multietičnost i svakojake vidove pluralizma koji tu slobodno egzisitiraju, ponajprije zahvaljujući tom bosanskom slobodarskom duhu koji dozvoljava da ljudi različitih političkih, ideoloških i drugih gledišta slobodno izkazuju svoje mišljenje", navodi profesor Muhasilović potvrđujući da iako nije takva politika počela sa Schmidtom ona je ipak kulminirala sa njegovom odlukom da blago reaguje na političke poteze Dodikovog separatizma, odnosno da ga nikad nije pokušao ozbiljno spriječiti u takvim potezima.

Ipak, postoji posebna tačka u izlaganju  visokog predstavnika koja profesora Muhasilovića posebno zabrinjava:

"Posebno me brine dio njegovog izlaganja u kojem visoki predstavnik, sad nisam siguran da li je to bila njegova namjera, ali barem je tako zvučalo da on nema problem s tim da se Vukoja postavi u Ustavni sud, barem je takav bio prevod. Ja bih zaista volio znati da li je to stvarno stav gospodina Schmidta iako potezi i politike koje je dosada provodio sugeriraju da on možda stvarno nema problema i sa postavljanjem Vukoje", navodi profesor Muhasilović dodajući da bi u tom slučaju, a što bi se trebalo znati do kraja mjeseca, to predstavljalo i potpuno poklapanje pravosudnog sistema zemlje od strane Dragana Čovića i Milorada Dodika.