"Često se u Izraelu kaže da je Hamas jedini krivac za sve što se dešava poslije 7. oktobra. Ali sukob na Bliskom istoku nije počeo prošle godine. On ima dugu i krvavu historiju tokom koje je Palestina decenijama pod okupacijom Izraela, a arapsko stanovništvo između Levantskog mora i rijeke Jordan obespravljeno", napisao je ugledni izraelski novinar Gideon Levy.

Više od godinu i po traje bjesomučno ubijanje civila u Gazi. Od oktobra 2023. godine najmanje 54.056 Palestinaca ubijeno je u izraelskom genocidnom ratu, podaci su Ministarstvo zdravstva.

U zadnje vrijeme stižu osuđujuće poruke europskih zvaničnika, jesu li to samo puke riječi i dalje?

Da Evropa ima dvostruke standarde ukazao je na to još prošlog mjeseca predsjednik Francuske Emmanuel Macron prilikom susreta s novim njemačkim kancelarom.

"Ne možemo imati dvostruke standarde"

Macron je tada upozorio da nastavak izraelskih vojnih operacija u Gazi riskira kršenje humanitarnih principa, te da ignorisanje humanitarnog prava i održavanje trenutne situacije u Gazi nije prihvatljivo, prisilno raseljavanje stanovništva nije prihvatljiv odgovor.

"Ne možemo imati dvostruke standarde", rekao je Macron, dodajući: "Zalažemo se za pravo ukrajinskog naroda na suverenitet. Moramo učiniti isto kada je u pitanju Gaza." To je rekao u Parizu prilikom susreta s Friedrichom Merzom, novoizabranim njemačkim kancelarom.

Profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Jahja Muhasilović govoreći o tome da li je Evropa zakazala kada je u pitanju Gaza, kaže da je problem u Evropi to što je ona unutar sebe podijeljena.

"Evropa ne postoji kao jedan konsolidovani glas, riječ je o preko 20 politika koje se vode unutar Evropske unije. Teško je evropskim zemljama naći bilo kakav unificiran stav koji će svi podržati. Po svakom pitanju Evropa je unutar sebe podijeljena. Vrlo često se grupišu sa različitim stavovima, Irska i Nizozemska su pokrenule određene inicijative da se ukine trgovinski sporazum između Izraela i EU koji je potpisan 1995. godine koji je naišao na otpor određenih članica. To je bilo za očekivati", kaže Muhasilović za Slobodnu Bosnu.

Većina država članica EU-a podržala je nizozemski prijedlog da se preispita provedba sporazuma s Izraelom zbog blokade humanitarne pomoći Gazi. Prema pisanju medija, to nisu podržale Njemačka, Bugarska, Italija, Grčka, Kipar, Češka, Litva, Mađarska i Hrvatska.

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas potvrdila je nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova da velika većina država članica podržava reviziju članka 2 Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Taj članak regulira trgovinske odnose između Izraela i EU-a i propisuje da se odnosi između stranaka temelje na poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.  

U međuvremenu, ili zbog savjesti na gore navedeno, vlada Hrvatske je prije nekoliko dana donijela odluku o upućivanju dodatne hitne humanitarne pomoći UNICEF-u za djecu i ostalo civilno stanovništvo Gaze u iznosu od milion eura u 2025.  godini.

"Evropa nije relevantan faktor na Bliskom istoku"

"S druge strane, Evropa nije relevantan faktor na Bliskom istoku. Pa, čak sve manje i SAD. Dinamike snaga i odnosa su se promijenile na Bliskom istoku. Regija se trenutno dijeli između regionalnih sila, u prvom redu Turske, Izraela i Irana i kraljevskih zemalja predvođenih Saudijskom Arabijom. Evropa i da ima jedinstven stav nije neki bitan faktor", kaže profesor Muhasilović, te dodaje:

"Za pohvalu je što su određeni krugovi u Evropi trude da nametnu sankcije Izraelu. Osim što se zakasnilo, jer genocid je otišao tako daleko da je nemoguće vratiti sve negativne procese koji se odvijaju više od godinu i po dana."

On također, podsjeća da Izrael nije vezan za evropski kapital jer većina trgovine koje oni obavljaju, uglavnom je sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Malta je ovih dana nagovijestila da planira priznati Palestinu. U junu prošle godine, to je učinila Slovenija, nakon što su prethodno Palestinu priznale i Španija, Norveška i Irska.

Premijer Malte Robert Abela je rekao da ovaj potez povlači zbog „moralne odgovornosti”, pojasnivši da će Palestina biti priznata nakon konferencije koja se održava 20. juna.

Abela je također izrazio šokiranost ubistvom devetoro djece palestinske pedijatrice dr. Alaje Al-Najjar, kada su izraelske snage u subotu bombardirale njihov dom u Khan Younisu na jugu Gaze, te je obznanio kako je Malta “spremna dočekati doktoricu Al-Najjar i njenu porodicu u zemlji”.

Predsjednik Truske Recep Tayyip Erdogan je, također, primjetio da Izrael postaje sve izoliraniji na svjetskoj sceni zbog svojih postupaka i ukazao na ono što je nazvao rastućim buđenjem u Evropi protiv izraelskih postupaka. Međutim, ima jedan detalj u kome kaže, također, da je takva  promjena došla sa zakašnjenjem.

Profesor Jahja Muhasilović govoreći o politici EU prema Gazi smatra da trebaju stati na stranu humanosti.

Kasno, dvolično, razijedinjeno i dosta blago 

"Evropska unija treba stati na stranu humanosti. Iako je sve to prilično kasno, dvolično,  razjedinjeno i dosta blago u ovom trenutku prema Izraelu. U geopolitici je došlo do određenih promjena i da Izrael postaje sve više izolovan na međunarodnoj sceni”, kaže on, te podsjeća na sljedeće:

"Nove inicijative nisu nove, jer je u prošlosti EU bilo određenih glasova koji su antiizraelski djelovali. EU sankcioniše naselja na koja se izraelski doseljenici naseljavaju na Pojas Gaze. Ta naselja su pod sankcijama EU nekih 10 do 15 godina. EU preko deceniju ne kupuje proizvode, niti truguje s tim naseljima. Sve je to blago i nedovoljno."

Irska vlada planira danas predstaviti zakon kojim bi se zabranio uvoz robe s okupiranih palestinskih teritorija, što bi bio prvi potez neke članice Evropske unije u cilju ograničavanja trgovine robom proizvedenom u izraelskim naseljima koja su nelegalna prema međunarodnom pravu.

(S. Gojak)