U Generalnoj skupštini UN-a danas će se glasati o Rezoluciji o Srebrenici čija je mogućnost usvajanja dovela do tenzija i napete atmosfere u povratničkim mjestima, naročito u ovom podrinjskom gradu u kojem je počinjen genocid 1995. godine.

Mogućnost usvajanja Rezolucije i njene odjeke, naročito pompu među političarima u Srbiji i RS-u, prokomentirao je za "Slobodnu Bosnu" dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Sead Turčalo.

Moralne ništarije

Pitali smo Turčala šta će značiti kada nakon njenog usvajanja srbijanski i srpski zvaničnici nastave negirati genocid i veličati ratne zločince. 

"Usvajanje rezolucije neće kod onih koji su dosad negirali genocid nad Bošnjacima u i oko Srebrenice i glorificirali one koji su ga organizirali, upravljali njime i počinili neće promjeniti činjenicu da se radi o moralnim i duševnim ništarijama. Oni će to zasigurno nastaviti to raditi. Međutim, usvajanje rezolucije o sjećanju na genocidu u i oko Srebrenice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, iako nije pravno obavezujuće, nosi ogromnu simboličku i moralnu težinu. Ona u prvom redu predstavlja jedno globalno priznanje onoga što je utvrđeno kao historijske i sudske činjenice. Predstavlja osudu jednog od najstrašnijih zločina u novijoj historiji evropskog kontinenta. Predstavlja poruku da su oni koji negiraju taj genocid sa druge strane bilo kakvih civilizacijskih vrijednosti. Rezolucija Generalne skupštine će osigurati da se ta globalna organoizacija svake godine sjeća zločina genocida u i oko Srebrenice i time kontinuirano vrši moralni pritisak na sistem koji je stajao iza tog zločina i one političke i društvene aktere koji i dalje sistemski negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince da se suoče i obračunaju sa tom mračnim poglavljima svoje historije. To je i očekivanje da će jednom takve moralne ništarije biti zamjenjene liderima koji su spremni da vode proces suočavanja sa genocidom", poručio je Turčalo.

Genocid trajno urezan u globalno pamćenje

Kako je više puta isticano, usvajanjem Rezolucije o Srebrenici genocidu počinjenom u ovom podrinjskom gradu bit će omogućen ulazak u nastavne planove i programe, ne samo u BiH nego i van nje. Sa Turčalom smo prokomentirali šanse da RS i Srbija moraju uvesti u nastavne planove i programe genocid u Srebrenici.

"Pored simboličkog značaja, rezolucija ima ulogu u uspostavljanju i jačanju međunarodnih normi. Ona pomaže u kodifikaciji imperativa prevencije masovnih zločina. Ovaj čin ne samo da doprinosi razvoju običajnog međunarodnog prava, već i utiče na ponašanje država, zagovarajući globalni konsenzus o važnosti prevencije genocida i zaštite ranjivih populacija. I ono što je naročito važno, a čega se negatori genocida najviše plaše, jeste da će rezolucija djelovati kao katalizator za međunarodnu saradnju i mobilizaciju resursa usmjerenih na inicijative za pomirenje, obrazovanje i pravdu povezane sa genocidom nad Bošnjacima, da počinjeni genocid ostane trajno urezan u globalno pamćenje", navodi Turčalo za "SB".

Nema rizika od oružanih sukoba

Srbijanski političari najavljivali su u proteklom periodu da će nakon usvajanje Rezolucije biti otvorena Pandorina kutija. Stanovništvo, naročito u povratničkim mjestima, strahovalo je zbog zveckanja oružjem od novog rata, naročito zbog pojačanog prisustva EUFOR-ovih vozila na cestama. Turčala smo pitali šta bi zapravo trebalo značiti otvaranje te kutije i ima li razloga za strah? Kako će reagirati njihovi političari nakon usvajanja Rezolucije?

"Da bismo odgovorili na ovo pitanje, potrebno je sagledati širi kontekst trenutnih geopolitičkih i unutrašnjih političkih dinamika. Iako Rusija i Kina povećavaju svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, SAD i EU ostaju ključni akteri u regiji. Njihova dominacija se manifestuje kroz politički uticaj, ekonomsku aktivnost i vojnu prisutnost.

Uprkos tome što su Rusija i Kina posljednjih godina uspešno iskoristile nesigurnost zapadne politike za širenje svog uticaja, podrška evropskim integracijama među građanima Zapadnog Balkana ostaje visoka, osim u Srbiji gde iznosi samo 40%. Ovo ukazuje na pozitivan stav većine populacije prema integraciji u EU. Takođe, prisustvo međunarodnih vojnih snaga i članstvo tri od šest zemalja regiona u NATO dodatno potvrđuju dominaciju zapadnih sila. Čak i u zemljama koje nisu članice NATO, izuzev Srbije, prisutne su međunarodne vojne snage, što značajno smanjuje rizik od oružanih sukoba. Geoekonomska aktivnost zapadnih i istočnih aktera takođe doprinosi očuvanju mira", pojašnjava Turčalo za naš portal i dodaje da što se tiče geopolitičke situacije, interesne sfere i prioriteta istočnih i zapadnih aktera na Zapadnom Balkanu često se preklapaju, što izaziva dodatne tenzije.

Vučićeve i Dodikove ambicije nisu bezopasne

"Perspektiva građana je takođe važna. Prema najnovijem istraživanju Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), procenat građana Zapadnog Balkana koji vjeruju u mogućnost oružanog sukoba je relativno nizak, krećući se od 19% u Srbiji do 32% u Severnoj Makedoniji. Među onima koji veruju da je sukob moguć, ta percepcija je često povezana sa etničkim napetostima, posebno na Kosovu (43%), Bosni i Hercegovini (29%), Crnoj Gori (26%) i Srbiji (27%).

Građani prepoznaju destabilizujući uticaj susjednih zemalja kao potencijalni okidač za oružani sukob, posebno u kontekstu Kosova, gde 58% ispitanika vidi ovaj faktor kao ključan. Slična percepcija postoji kod četvrtine ispitanika u drugim zemljama. Politički lideri su takođe identifikovani kao značajni katalizatori sukoba, sa 24% do 31% pojedinaca širom regiona, osim u Srbiji (12%), koji smatraju da politički lideri mogu biti potencijalni uzrok sukoba", pojasnio je Turčalo navodeći da trenutno, realno gledano, Vučić, Dodik i njihovi saveznici nemaju kapacitete da izazovu i vode oružani sukob.

"Međutim, to ne znači da su njihove ambicije ili tendencije bezopasne. Napadi poput onog u Banjskoj pokazuju da strategija izazivanja nestabilnosti može uključivati upotrebu kriminalnih ili radikalnih desničarskih grupa povezanih sa vrhom vlasti. Posebnu pažnju treba posvetiti izjavama Vučića i Dodika o čekanju 'ovoljnijih geopolitičkih okolnosti' za ostvarivanje svojih ciljeva. Takve okolnosti uključuju promjene poput preokreta na ukrajinskom frontu u korist Rusije, promene administracije u SAD-u, ili nastavak iliberalnog, autoritarnog talasa u Evropi, što bi moglo pružiti prilike za ostvarenje njihovih nacionalističkih ambicija", naveo je prof. dr. Sead Turčalo za "Slobodnu Bosnu".

(S. Hodžić)