Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti, ali i dijagnoza o kojoj se i dalje ne govori dovoljno. Ova bolest pogađa oba spola iako podaci govore da se nešto češće javlja kod muškaraca.

Rak debelog crijeva u 80 posto slučajeva razvija se iz polipa koji rastu sporo, a počnu se učestalo javljati nakon 50. godine života, a ako se otkrije na vrijeme, pacijentima daje šansu za preživljavanje i do 85 posto. Što se rak dijagnosticira u kasnijem stadiju, to se vjerovatnost preživljavanja smanjuje.

Postoje razni faktor koji mogu povećati šansu za razvoj raka debelog crijeva, a uključuju dob, obiteljsku anamnezu, sjedilački način života, nasljedne sindrome koji povećavaju rizik, razne upalne bolesti, dijabetes, pretilost, alkohol, pušenje... Stoga, prije svega važno je obratiti pažnju na životne navike jer u čak 75 posto slučajeva dijagnoza raka debelog crijeva povezuje se uz životni stil i vanjske faktor.

Rak debelog crijeva razvija se sporo, kroz duži period tokom kojeg se ne trebaju pojavljivati jasni simptomi. Iako ne postoje specifični simptomi koji upućuju na ovo oboljenje, valja obratiti pažnju na simptome kao što su nadutost, gubitak tjelesne težine, pojava skrivene ili vidljive krvi u stolici, anemija, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor te nepravilnost u pražnjenju stolice.

Kao i kod drugih bolesti, važno je naglasiti važnost prevencije i odlaska na redovne preglede koji uključuju testove za otkrivanje tragova krvi u stolici, preglede kojima se analiziraju promjene sluznice debelog crijeva, što uključuje kolonoskopiju koja je, prema brojnim istraživanjima, dokazana kao uspješna preventivna metoda.

Kompjutorizirana tomografska kolonografija (MSCT kolonografija) ili virtualna kolonoskopija izvodi se na MSCT uređaju i neinvazivna je alternativa klasičnoj kolonoskopiji. Procedura je brža, lakša, ugodnija za pacijenta, a točnost u detekciji polipa je istovjetna klasičnoj kolonoskopiji. Za mnoge pacijente, ona predstavlja metodu izbora u detekciji mnogih bolesti debelog crijeva, uključujući polipe, divertikule i karcinome, prenosi Ordinacija.hr.

Vodeća svjetska medicinska udruženja preporučuju prvu kolonografiju, kao "screening" metodu za karcinom debelog crijeva, kod osoba starijih od 50 godina, a ako imaju krvnog srodnika oboljelog od karcinoma, onda i nakon 40. godine. U slučaju urednog nalaza, MSCT kolonografiju se preporučuje ponoviti svakih pet godina. Osim kao “screening” metoda, MSCT kolonografija je indicirana u pacijenata kod kojih iz nekog razloga nije moguće učiniti klasičnu kolonoskopiju ili je kolonoskopija učinjena nepotpuno zbog anatomskih varijanti.

Sama pretraga traje oko 15 minuta i ne zahtijeva sedaciju. Važno je istaknuti da se u crijeva ne upuhuje zrak, već ugljikov dioksid (CO2), te je zbog toga pretraga ugodnija i bezbolnija. Pretraga se bolje podnosi i manje je bolna jer se CO2 brže resorbira iz crijeva od zraka. Analizira se cijelo debelo crijevo kako bi se isključilo ili potvrdilo postojanje patološkog procesa. Osim promjena unutar debelog crijeva, pretraga omogućuje analizu i ostalih organa u abdomenu i zdjelici.

Prije postupka potrebno je provesti pripremu za čišćenje debelog crijeva, što uključuje promjenu prehrane i primjenu posebnih laksativa, a sve prema uputama koje svaki pacijent dobiva prije pretrage. Važno je pridržavati se jasnih uputa za pripremu kako bi pretraga bila uspješnija, a to uključuje izbjegavanje određenih namirnica, a dan prije same pretrage važna je hidracija - puno tekućine, poput vode, limunade, ionskih i energetskih pića za sportaše, čaja, kafe (bez kofeina), supe, soka bez pulpe.

Sam postupak započinje lijekom koji dobija pacijent, a kako bi se spriječili grčevi u debelom crijevu. Potom ing. med radiologije uvodi tanki kateter u rektum, kroz koji se daje CO2 kako bi se crijevo distendiralo i omogućila adekvatna analiza. Prvi dio pretrage obavlja se dok pacijent leži na leđima. Zatim se pacijent okreće na trbuh te se obavlja drugi dio pregleda. MSCT uređaj izvodi brze rotacije oko pacijentovog tijela i prikuplja seriju snimki debelog crijeva u različitim ravninama, a dobivene slike analizira liječnik, specijalist radiologije, kako bi uvidio promjene na sluznici, poput polipa, tumora te drugih patoloških promjena.