Najmanje sedam novinara i aktivista u EU koji su bili glasni kritičari Kremlja i njegovih saveznika našlo se na meti strane države koja koristi Pegasus, hakerski špijunski softver koji proizvodi izraelska grupa NSO, prema novom izvještaju istraživača sigurnosti, piše Guardian.

Mete pokušaja hakovanja, koji su upozoreni na pokušaje sajber upada nakon što su od Applea primili obavijesti o prijetnjama na svojim iPhone uređajima, uključuju ruske, bjeloruske, latvijske i izraelske novinare i aktiviste unutar EU.

Šta je Pegasus?

Pegasus se smatra jednim od najsofisticiranijih cyber oružja na svijetu, a njime upravljaju zemlje koje nabavljaju tehnologiju od NSO-a. Kompanija kaže da je ta tehnologija namijenjena za korištenje iz legitimnih razloga, kao što je borba protiv kriminala. Ali istraživači su dokumentirali stotine slučajeva u kojima su operateri špijunskog softvera, uključujući države unutar EU, navodno koristili u druge svrhe, uključujući špijuniranje političkih protivnika i novinara.

Istraživači su rekli da ne mogu definitivno identificirati državu ili državnu agenciju koja stoji iza najnovijih pokušaja hakovanja, ali da tehnički pokazatelji sugeriraju da je pokušaje možda napravio isti klijenti NSO-a. Događaji su uslijedili nakon sličnog prošlogodišnjeg izvještaja koji je otkrio da je špijunski softver Pegasus koristio operater unutar EU za ciljanje Galine Timchenko, nagrađivane ruske novinarke i suosnivačice novinske web stranice Meduza.

Istragu o najnovijim pokušajima sajber napada vodili su aktivisti za digitalna građanska prava Access Now, Citizen Lab na Munk školi Univerziteta u Torontu i Nikolai Kvantaliani, nezavisni analitičar sigurnosti.

Kada se uspješno implementira, Pegasus može hakirati bilo koji telefon, pristupiti fotografijama i pozivima mobilnog telefona, otkriti lokaciju osobe i aktivirati korisnikov snimač, pretvarajući telefon u uređaj za slušanje.

Administracija Joe Bidena je 2021. godine stavila kompaniju na crnu listu. Tuže je i WhatsApp i Apple u slučajevima koje je osporila i koji se vode na američkim sudovima.

“Insititucije na Zapadu u velikoj mjeri infiltrirane”

Iako se može činiti da je Rusija najlogičnija moguća država iza najnovije serije napada, istraživači su svoju pažnju usmjerili unutar EU i kažu da ne vjeruju da su Rusija ili Bjelorusija klijenti NSO-a. Iako se čini da Letonija ima pristup Pegasusu, nije poznato da cilja pojedince izvan njenih granica. Estonija je također poznati korisnik Pegasusa i, kako su rekli istraživači, čini se da koristi špijunski softver “naširoko” izvan svojih granica.

Jedna ruska meta, novinar u egzilu u Vilniusu koji je tražio da ostane anoniman zbog lične sigurnosti, primio je dva Appleova obavještenja o prijetnjama, a posljednje 10. aprila, prema istraživačima. Analiza mobilnog telefona novinara potvrdila je pokušaj zaraze uređaja 15. juna 2023. Novinar je sutradan prisustvovao konferenciji za ruske novinare u egzilu u Rigi, fokusirajući se na ranjivosti sa kojima se suočavaju novinari u regionu.

Dva bjeloruska člana civilnog društva koji žive u Varšavi također su primila Apple obavještenja 31. oktobra 2023. Opozicionom političaru i aktivisti Andreju Sannikova, koji se kandidirao za predsjednika Bjelorusije 2010. godine, a nakon ankete ga je uhapsio i držao bjeloruski KGB, je mobitel zaražen 7. septembra 2021. ili približno tog datuma. To je otkriveno tek nakon dvije godine, rekao je.

“Čak i ako je to bila Estonija ili Litvanija, Letonija ili Poljska, to ne isključuje da iza toga stoji FSB ili KGB”, rekao je Sannikov.

Upitan da li je niz napada ukazivao na to da je Rusija ili njeni saveznici infiltrirani u obavještajnu ili agenciju za provođenje zakona unutar EU, on je dodao: “Da, naravno. Mislim da je opšte poznato da su insititucije na Zapadu u velikoj mjeri infiltrirane, kao i opozicioni krugovi”.

Natalia Radzina, glavna urednica nezavisnog bjeloruskog medijskog sajta Charter97.org i dobitnica međunarodne nagrade za slobodu štampe koju je dodijelio Komitet za zaštitu novinara, dva puta je zaražena Pegasusom krajem 2022. i početkom 2023. godine.

Radžina je zaraze nazvala kršenjem privatnosti koje je podsjećalo na prethodne incidente u Bjelorusiji, gdje ju je KGB politički proganjao i zatvarao.

“Znam da dugi niz godina moja apsolutno legalna novinarska aktivnost može biti od interesa samo za bjeloruske i ruske specijalne službe, a bojim se samo moguće saradnje po ovom pitanju između sadašnjih operatera, ko god oni bili, sa KGB-om ili FSB-om”, rekla je ona.

Još tri novinara koji žive u Rigi također su primila Apple obaveštenja o prijetnjama: Evgenij Erlik, izraelsko-ruski novinar; Evgenij Pavlov, letonski novinar, i Marija Epifanova, generalni direktor Novaya Gazeta Evropa.

NSO, koji je pod regulacijom izraelskog ministarstva odbrane, kaže da prodaje svoj špijunski softver provjerenim agencijama za provođenje zakona isključivo u svrhu spriječavanja kriminala i terorističkih napada, te da ne može potvrditi ili demantirati identitete navodnih konkretnih kupaca, ali da želi naglasiti da NSO svoje proizvode prodaje samo “saveznicima Izraela i SAD-a“.

Kompanija je takođe dostavila Guardianu kopiju pisma koje je poslala Ivanu Kolpakovu, glavnom uredniku Meduze, kao odgovor na njegovo pismo kompaniji. Zamjenik glavnog savjetnika NSO-a Haim Gelfand rekao je da je kompanija “duboko zabrinuta zbog bilo kakvih navoda o potencijalnoj zloupotrebi sistema” i rekao da će odmah pregledati informacije koje mu je Kolpakov dostavio i pokrenuti istragu “ako bude opravdano”.

Kompanija nije mogla, kako je rekao, da potkrijepi niti opovrgne bilo koje navode bez dodatnih informacija.

“NSO grupa je posvećena poštovanju ljudskih prava i zaštiti ranjivih pojedinaca i zajednica, uključujući novinare koji igraju ključnu ulogu u promociji i zaštiti ovih prava”, dodao je Gelfand.