Pojavile su se dramatični novi snicmi razornih poplava koje su proteklih dana pogodile Španiju, a na kojima se vide ceste koje se pretvaraju u rijeke, a automobile nosi voda.

Dok su zemlje na istočnom Mediteranu doživjele rani toplotni val, španska regija Costa Blanca i otok Majorca bili su potopljeni olujom Tamara, što je natjeralo lokalne zvaničnike da proglase vanredne vremenske prilike.

Oba su odredišta popularna među evropskim turistima, a kiša će pokvariti praznike mnogima koji se nadali sjajnom provodu. 

Na aerodromu Palma na Mallorci, lokalni mediji su rekli da je u utorak u samo jednom satu palo 44 kvadratna metra kiše - poplavivši pistu i prizemljivši najmanje 100 letova.

A u Murciji je kiša jako padala, s nekoliko video zapisa objavljenih na internetu koji pokazuju brzo kretanje vode kako teče ulicama jugoistočnog grada.

U jednom ozbiljnom incidentu, ženu su morali spašavati vatrogasci iz njezina automobila nakon što ju je uhvatila bujica, koja ju je odnijela u njenom vozilu.

Videozapis je pokazao da je i jedan čovjek morao biti spašen u drugom incidentu, a snimak prikazuje kako vatrogasci otvaraju krov njegovog automobila prije nego što su ga helikopterom prebacili na sigurno. 

Jedna snimka, objavljena na internetu u srijedu, pokazuje kako je ulica široka 30-ak metara potpuno poplavljena, a rijeka vode šiklja s jednog kraja na drugi. Video je snimljen s prozora u stambenoj zgradi s pogledom na ulicu u Espinardu, Murcia.

Automobili se mogu vidjeti gotovo potpuno potopljeni dok se ulični kontejneri kotrljaju niz ulice.

U drugom snimku - ovaj put iz Molina de Segura, također u Murciji - prikazana je poplavna voda koja se slijeva s kraja ulice i s ruba nadvožnjaka.

Vrijeme je prisililo hitne službe da odgovore na stotine poziva. Prema novinskoj kući Murcia Plaza, od 420 poziva upućenih hitnim službama u srijedu, 357 se odnosilo na oluje. 

Objavljeno je da se očekuje da će se vrijeme stabilizirati u četvrtak, dajući lokalnom stanovništvu i turistima prijeko potreban predah. 

U OSTATKU EVROPE DRUGAČIJE

U međuvremenu, druge regije u Europi bile su vruće pod ranim toplotnim valom. U Grčkoj su zvaničnici bili prisiljeni zatvoriti atensku Akropolu tokom najtoplijih sati srijede jer je najraniji toplotni val u sezoni zahvatio zemlju, izazvavši zatvaranje škola i zdravstvena upozorenja.

Arheološko nalazište na popisu UNESCO-a zatvoreno je od podneva do 17 sati po lokalnom vremenu, a temperature su u centralnoj Grčkoj prelazile 43 stepena Celzijusa.

Temperature do 44 stepena Celzijusa očekuju se u četvrtak kada fenomen bude na vrhuncu, a u glavnom gradu prognoziraju se do 43 stepena.

Meteorolozi su primijetili da je ovo najraniji toplotni val u historiji - koji za Grčku znači temperature koje prelaze 38 stepeni Celzijusa tokom najmanje tri dana.

"Ovaj toplotni val ući će u historiju", rekao je meteorolog Panos Giannopoulos na državnoj TV ERT. "U 20. stoljeću nikada nismo imali toplotni val prije 19. juna. Imali smo ih nekoliko u 21. stoljeću, ali nijedan prije 15. juna", rekao je.

Iz Ministarstva su upozorili na vrlo visok rizik od požara u regiji Attica oko Atene.

Škole su ostale zatvorene u nekoliko regija u zemlji u srijedu i ponovno će to učiniti u četvrtak, uključujući i glavni grad, dok je ministarstvo rada savjetovalo zaposlenike u javnom sektoru da rade od kuće.

Ministarstvo je također naredilo pauzu od podneva do 17 sati za rad na otvorenom uključujući dostavu hrane.

Grčki Crveni križ saopćio je da je podijelio oko 12.000 boca vode u središtu glavnoga grada i na Akropoli.

A u Solunu, drugom gradu u Grčkoj, učitelji i učenici rekli su da su se godišnji školski ispiti održavali u teškim uslovima.

Akropola je bila prisiljena zatvoriti se u julu prošle godine tokom dvosedmičnog toplinskog vala koji je bio bez presedana po trajanju.

Potom su uslijedili požari koji su prema Nacionalnoj opservatoriju u Ateni progutali gotovo 175.000 hektara (432.000 hektara) šuma i poljoprivrednog zemljišta.

Rekordan broj od gotovo četiri miliona posjetitelja pohrlio je na Akropolu prošle godine, a njena je popularnost porasla zahvaljujući turistima koji su dolazili brodovima za krstarenje koji su pristajali u obližnjoj luci Pirej.

POŽARI NA KIPRU

500 milja dalje na Kipru, kanaderi iz Grčke i Jordana pomagali su kiparskim vlastima u borbi protiv velikog šumskog požara u jugozapadnoj regiji Paphos za koji se vjeruje da ga je izazvalo ilegalno odlagalište otpada, rekli su zvaničnici u srijedu.

Požar je izbio u utorak istočno od sela Giolou, što je pokrenulo nacionalni plan za hitne slučajeve prema kojem je civilna obrana evakuirala pet ugroženih planinskih sela.

Izgorjela Vila na Kipru (Foto: AFP)

Zvaničnici su rekli da su dva zračna traktora jordanskih kraljevskih zračnih snaga i dva kanadera iz Grčke raspoređeni u srijedu kako bi se uhvatili u koštac s požarom na neravnom terenu.

Glasnogovornik vatrogasne službe Adreas Kettis rekao je kasnije u srijedu da se vatra stišava.

"Požar se sada stišava. Aktivna fronta kod naselja Polemi je kontrolirana", napisao je na X.

"Ekipe za suzbijanje nastavljaju sa završnim naporima gašenja i potpunog obuzdavanja. Rizik od ponovnog paljenja ostaje prisutan."

Požari na Kipru (Foto: AFP)

Nikozija je aktivirala protokol Evropske unije za pomoć u požarima kako bi zatražila pomoć u obuzdavanju požara.

Šef vatrogasne službe Nicos Logginos rekao je državnom radiju u srijedu da sedam kanadera, uključujući dva kanadera iz Grčke, djeluju iznad aktivnih frontova.

Rekao je da zbog teškog terena kopnene snage nisu mogle doći do tog područja.

Više od 300 ljudi, uključujući vatrogasne ekipe, uz podršku buldožera, radilo je na osiguranju područja požara.

Logginos je rekao da policija ima dokaze da je požar izbio s ilegalnog odlagališta.

Oko 48 ljudi evakuiranih iz zone požara prebačeno je u hotele, piše lokalni dnevnik Kathimerini Cyprus.

Razmjeri požara potaknuli su predsjednika Nikosa Christodoulidesa da se rano vrati sa samita za pomoć Gazi u Jordanu u utorak kako bi posjetio centar za kontrolu krize.

Gašenje požara na Kipru (Foto: AFP)

Tokom sastanka s jordanskim kraljem Abdullahom II., zatražio je dodatnu podršku iz zraka u borbi protiv požara u Paphosu.

Kettis je ranije rekao da su brojne kuće pretrpjele veliku štetu ili su uništene, ali se razmjeri uništenja tek trebaju utvrditi.

Šumski požari često izbijaju na Kipru tokom sparnih ljetnih mjeseci na otoku koji pati od velikog nedostatka padavina.

Zavod za meteorologiju izdao je žuto upozorenje za srijedu zbog ekstremnih vrućina, a očekuje se da će maksimalne temperature doseći 41 stepen Celzijusa.

Kipar je prošlog petka zabilježio najtopliji junski dan u historiji kada su temperature porasle do dosad neviđenih 44 stepeni Celzijusa, saopćilo je ministarstvo.

POŽARI I U FRANCUSKOJ

Poput Kipra, Francusku su ove sedmice također pogodili požari.

Vatrogasci su mobilizirani u gradu Vidauban, koji se nalazi 15 milja sjeverno od Saint-Tropeza, kako bi se borili s požarom koji je dosad spalio oko 1500 hektara.

Iako se u izvještajima navodi da je požar "stabiliziran", zvaničnici upozoravaju da je još uvijek aktivan. Gotovo 600 vatrogasaca i dalje radi na mjestu nesreće, rekli su.

Gašenje požara u Francuskoj (Foto: AFP / Getty Images)

Postoji zabrinutost da bi vjetar mogao raspiriti plamen i uzrokovati njegovo dalje širenje.

Vatrogasci su rekli da su iznenađeni snagom vatre u ovo doba godine.

Potpukovnik Michel Persoglio iz varskih vatrogasaca rekao je za France Bleu: "Jučer smo bili jako iznenađeni razvojem događaja. Požar je uvijek moguć, ali u ovoj snazi ​​je pomalo iznenađujuće. Imali smo požar kakav obično imamo usred ljeta usred sezone."

Gašenje požara u Francuskoj (Foto: AFP / Getty Images)

Neočekivani požar izazvao je probleme lokalnim odjelima, dodao je.

"Ljudi nisu na dužnosti, avioni su na kraju održavanja pa je bilo kompliciranije okupiti osoblje i opremu", rekao je. "Imali smo vrijeme implementacije koje je bilo malo duže nego ljeti."

Šumski požari širom Europe posljednjih su godina postali sve veća briga.

Godine 2022. veliki su požari opustošili dijelove Francuske, Španije i Portugala, kao i Češku, Njemačku, Grčku i Sloveniju - da spomenemo samo neke.

Prema Europskoj komisiji, 20 država članica EU-a zabilježilo je više opožarenih površina od prosjeka u 2022. godini, s ukupno 837.212 hektara koje su te godine u Europi izgorjeli šumski požari.

Sezona šumskih požara 2023. također je bila razorna, s više od pola miliona hektara (područje dvostruko veće od Luksemburga) koje su spalili požari.

(SB / Daily Mail)