Prvi krug izvanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj nova su potvrda i poruka da Francuzi uopće ne vjeruju svom predsjedniku. Predsjednik Francuske Emanuel Makron doživio je novi poraz, ali može ipak biti sretan što nije doživio još teži poraz, kao što se očekivalo - izjavio je za Fenu bivši a,nasador Bosne i Hercegovine u Francuskoj Slobodan Šoja.

Dodao je da još nije nimalo jasno koliko će koja stranka imati zastupnika jer francuski sistem izbora narodnih zastupnika u dva kruga je dosta drugačiji u odnosu na svijet.

- Od 577 zastupnika samo 76 je odabrano u prvom krugu s preko 50 posto glasova, od toga 39 zastupnika Nacionalnog okupljanja, 32 zastupnika ljevice, a samo dva iz predsjedničke koalicije što je već samo po sebi znakovito. U drugom krugu bira se ona ili onaj tko ima najviše glasova. U tom krugu se može svašta dogoditi jer se često oni koji nisu prvi ujedine i pobijede onog tko je dobio najviše glasova - pojasnio je Šoja.

Po njegovim riječima, to se lako može dogoditi bivšem predsjedniku Fransoa Olandu koji je u svom okrugu vodeći poslije prvog kruga, ali može lako izgubiti u drugom.

Šoja navodi da će sljedećih dana biti velikih pregovaranja, "ali što god da se napravi vrlo je vjerojatno da nitko neće imati apsolutnu većinu". To je, dodaje on, ono što se u najkraćem može kazati jezikom činjenica.

- Važnije od svega je znati nešto drugo, a to je značaj ovih izbora, kako za Francusku, tako i za Europu, pa i nas u BiH. Prekidom ili težnjom da se prekine s liberalnom i europocentičnom politikom Makrona koja je na unutarnjem planu unesrećila Francusku, osiromašila srednju klasu, a bogate učinila još bogatijim, koja je na vanjskom planu od Francuske napravila atlantskog poslušnika, mnogo toga se mijenja, radikalno. Francuska sigurno više neće biti ono što je do jučer bila - smatra Šoja.

Po njegovim riječima, Makron je u slijepoj ulici, jer ne može ni na koji način dobiti većinu.

- On trenutno pokušava marginalizirati Nepokorenu Francusku i time razbiti ljevicu. To je vrlo zanimljivo i govori nam dvije stvari. Prvo, to dokazuje da je Macronu najveći neprijatelj socijalna ljevica i da nikako ne želi da ona dođe na vlast. Kao dokazani sebičan političar, njemu bi bilo drago, iako to ne smije glasno kazati, da vlast preuzme Nacionalno okupljanje i bez apsolutne većine. Razlog za to nije simpatija prema toj stranci već nešto jednostavnije i pragmatičnije: u situaciji u kojoj se našao, gotovo bezizlaznoj, Macronu treba žrtveni jarac koji bi u nemogućim uvjetima, u kohabitaciji bez većine, vladao umjesto njega naredne tri godina prije redovnih izbora. Računa da bi tako na izborima 2027. godine, umjesto njegove ekipe, Nacionalno okupljanje bilo kažnjeno za neuspjeh pa bi se njegova stranka vratila na vlast. Zato je strategija Nacionalnog okupljanja mudra. Oni ne žele razmišljati o vlasti ako ne dobiju apsolutnu većinu. Ako je ne dobiju sad s mukom, dobit će je mnogo lakše za tri godine - naveo je Šoja.

Kaže kako je Francuska zaista u velikoj krizi i na pragu nemira, jer je skoro sasvim izvjesno da nitko neće imati većinu niti bi mogao formirati vladu pa bi neka vrsta kontroliranog kaosa vladala do eventualno novog raspuštanje skupštine i novih izvanrednih izbora.

- Zbog tako zahtjevne i mučne unutarnje politike Francuska neće moći voditi jasnu i veoma aktivnu vanjsku politiku. To se neće dopasti Ukrajini, iz jednog, ali ni nama, iz drugog razloga. Francuska će sigurno suspendirati bilo kakvu ideju proširenja Europske unije jer budućnost Francuske ne predstavljaju više proeuropske vlasti već profrancuske, bilo s koje strane da dođu, s desne ili lijeve. Emanuel Makron je svojim dolaskom na vlast 2017. godine napravio kaos i razbio je u potpunosti klasičnu ljevicu, stvorivši novu političku strukturu u centru u kojem su se zajedno pronašli najlicemjerniji i s ljevice i s desnice. Taj centar polako nestaje i Francuska se vraća starom stanju, ali u radikalnijoj formi - mišljenja je Šoja.

Po njegovim riječima, treba računati ubuduće na druge i sasvim drugačije ljude koji će voditi Francusku, sviđalo se to nekome ili ne.

- U svakom slučaju Makronove Francuske više nema i ostat će zabilježena kao vrijeme otuđenja od prave Francuske, naročito one generala de Gola koja je toj zemlji dala poseban sjaj i veličinu - zaključio je Šoja.