Da li se litijumska groznica preselila i u Bosnu i Hercegovinu? Ruda je pronađena u Loparama, udaljenim pedesetak kilometara od Loznice u Srbiji, gdje su tokom 2021. i 2022. godine mještani protestovali zbog zabrinutosti da bi planirani rudnik kompanije "Rio Tinto", koja je bila zainteresovana za eksploataciju, mogao da zagadi okolinu, zemljište i riječni sliv. Zašto se litijum iskopava u ekonomski manje razvijenim zemljama i koju će cijenu dugoročno platiti okoliš i građani u BiH ukoliko dođe do iskopavanja - u Novom danu na N1 govorio je politički analitičar iz Berlina Bodo Weber.

U Regiji Zapadnog Balkana se dešavaju veliki zaokreti kada je u pitanju rudarenje, a posebno kritičnim metalima, kako ih uvropska unija naziva. Tako je protekle sedmice u Palati Srbija potpisan memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu Srbije i EUu oblasti održivih sirovina, lanaca vrijednosti baterija i električnih vozila.

“Vidjeli smo iznenadni… iz ničega, potpuno netransparentno pojavljivanje, samo najavljeno dva dana ranije, njemačkog kancelara Olafa Scholza i potpredsjednika Europske kimisije Šefčoviča, potpisivanje jednog memoranduma o sporazumijevanju između EU i Vlade Srbije koji je najavio tzv. stratešku suradnju u tim rijetkim kritičnim sirovinama”, kaže politički analitičar Bodo Weber.

Dodaje da je iznenandno oživljavanje projekta Rio Tinto koji je već bio proglašen mrtvim prije dvije godine zbog masovnih protesta građana, jedan vrlo problematičan potez.

“Problematičan je sam po sebi zbog cijelog kompleksa vađenja i eksploatacije litijuma u tim datim okolnostima i od strane zapadnih kompanija u regiji Zapadnog Balkana. Na drugoj strani zbog toga što čini se da je tim potezom njemačkog kancelara Olafa Scholza protiv otpora građana i svih opozicionih stranaka da će time, ne samo nastaviti kobnu i dokazanu neuspjelu politiku zadnjih deset godina između Njemčke, zapada i Vučićevog režima, politike – nego da će čak biti i zacementiran taj kobni transakcijski odnos između zapda i režima Srbije”, pojašnjava.

Kada je u pitanju projekat Rio Tinto zaokret, jasno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić napravio veliki zaokret u odnosu na prije dvije godine kada je poništen prostorni plan za područje na kojem je Rio Tinto trebao da vrši ekpsloataciju litijuma. Međutim, uloga Njemačke, smatra Weber, ključna je u iznenadnom oživljavanju projekta Rio Tinto u Srbiji.

“Ako uspoređujemo za period od 2022. kada je izostavljen projekat Rio Tinto, šta se u međuvremenu desilo? U međuvremenu se desio rat u UKrajini, desio se taj zaokret dolazak nove njemačke koalicije na vlast početkom 2022, za početak ozbiljne zelene tranzicije njemačke privrede i istovremeno iskustvo šoka energetske zavisnoti od jendog geopolitičkog konkurenta – Rusije – u kontekstu rata u u Ukrajini, i u međuvremenu, baš kao neka lekcija naučena iz tog slučaja. ta politika EU o rijetkim kritičnim sirovinama i pokušaj da se EU osamostali od Kine, što opet, da naglasim, i jeste i svrsishodna i legitimna politika. Međutim, problem je tu kad zapad u toj trci s autokratskim konkurentima iz svijeta, napušta svoje liberačlno-demokratske vrijednosti i ponaša se kao u kolonijalnim vremenima i nastupa na isti način kao što su to Kina ili Rusija”, dodaje.

Ipak, mišljenja je da projekat u Srbiji neće zaživjeti.

“Ja za ovaj projekat u Srbiji nisam siguran da će ipak doći do realizacije, mada tu vidimo masovno zalaganje EU – Njmačke i drugih zapadnih aktera – i imamo taj memorandum. Kompanije su vrlo osjetljive u tom polju pošto se ipak radi o pitanju klimatskih promjena, zaštite okoliša… Tako da ja u ovom trenutku ne bih isključio da dolazi do masovnih građanskih protesta i nisam siguran da će se taj projekat realizirati u Srbiji”, ističe.

Kada je u pitanju BiH, podsjetio je na odluku Ustavnog suda kojom su stavljene van snage odluke o prenamjeni odnosno prodaji državnog zemljišta u Varešu i na Jahorini. Odluke koje su sada ništavne su ranije donijele vlade entiteta RS i FBiH znajući za Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.

“Otprilike u isto vrijeme kada je Ustavni sud Srbije donio sramnu političku odluku koju je poništila odluak Vlada Srbije 2022. za zaustavljanje projekta Rio Tinto, samim tim je otvorila put do ovog sporazuma i potpisivanje memoranduma zadnji petak. Dan prije te odluke, 11. jula, imali smo odluku Ustavnog suda BiH kojom je praktično zaustavljena legalizacija sličnih projekata. U ovom trenutku slični projekti, kao što je projekat u Loparama, su pod velikim znakom upitnika upravo zbog zabrane raspologanja državnom imovinom”, napominje.

Odlukom Ustavnog suda BiH poništena je odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojom je promijenila namjenu državnog zemljišta na području Vareša, te vlasti entiteta Republike Srpske o načinu i uvjetima prodaje nekretnina na Jahorini putem licitacije.

“Time je poništen i sramni pokušaj iz OHR-a ovim pismom koje je prošle godine išlo iz Odijeljenja za vladavinu prava ka Ministarstvu poljopriverde i šumarstva Vlade FBiH tzv. interpretacije zabrane raspolaganja državnom imovinom, ali koji je jasno bila jedan prljavi pokušaj otvaranja puta te odluke Vlade FBiH za dobrobit Adriatic Metals koju je Ustavni sud BiH 11. jula poništo. Taj put je sad zatvoren i jedini način da se nastave ti raznorazni projekti ekspolatacije jeste, po postojećim zakonima, da se uključi državni nivo, što će biti teško”, pojašnjava Weber.

Dodaje da ipak ne treba zanemariti Dodikovo ignoriranje odluka visokog predstavnika u BiH i Ustavnog Suda.

“Ali ne vidim da će se ijedna zapadna kompanija usuditi ući u takav jedan protivzakonit aranžman s vlastima RS, ignorišući i Ustavni sud i odluke visokog predstavnika”, kazao je Weber.