Pozivajući se na upućene izvore iz Teherana među kojima su i članovi Revolucionarne garde, američki dnevnik New York Times piše kako je Khamenei izdao naredbu Vijeću nacionalne sigurnosti da direktno napadne Izrael. Iran je taj Rubikon već prešao u aprilu, kada je u sklopu odmazde za bombardiranje svog konzulata u Damasku, pod okriljem noći "zaposlio" izraelsku Željeznu kupolu kišom projektila.

U ovome je trenutku velika nepoznanica koliko će snažan odgovor Irana biti tokom narednih dana. Poznato je jedino da će do odmazde sigurno doći.

Prema izvorima na koje se pozvao NYT, Teheran planira napad dronovima i raketama srednjeg dometa na gradove Tel Aviv i Haifa. U tom će kontekstu, navodno, veliki naglasak biti stavljen na sprječavanje civilnih žrtava, zbog čega je izgledno da će gađati samo tamošnja vojna postrojenja. Na stolu je i opcija koordiniranog napada tzv. Osovine otpora, iranskih grupa raspršenih po Bliskom istoku, čime bi se rakete za maksimalan efekt istovremeno ispalile iz Jemena (hutisti), Sirije i Libanona (Hezbollah) te Iraka.

Iz predostrožnosti, prije bilo kakvih poteza, Garda će svog Khameneija odvesti na sigurno. Dotad, iranski će vrhovni vođa održati vjersku službu za likvidiranog Ismaila Haniyeha. Iako će lider Hamasa biti pokopan u Dohi, njegov će lijes proći Teheranom u počasnoj procesiji kako bi svi zainteresirani građani dobili priliku odati počast.

Pozivajući se na neke izraelske analitičare, američki dnevnik tvrdi kako se premijer Benjamin Netanyahu s ovim likvidacijama kockao, ali da bi mu se rizik možda i mogao isplatiti; pogotovo ako se Teheran (pod pritiskom Saudijske Arabije i Katara) odluči za simboličnu i prethodno iskomuniciranu odmazdu. 

"Netanyahu pokušava svojim sunarodnjacima razvoj situacije predstaviti kao da rat ide njima u korist, jer su Izraelci počeli gubiti strpljenje", tvrdi dobro upućeni izvor, istaknuvši kako se tim potezom nada maksimizirati vlastitu moć za pregovaračkim stolom.

Međutim, teško da će ti pregovori, osobito u trenutnim okolnostima, uroditi ikakvim plodom. Upravo na to je upozorio i katarski premijer Mohammed Bin Abdulrahman al-Thani:

"Kako očekivati išta od mirovnih pregovora u kojima je jedna pregovaračka stranka upravo likvidirala glavnog pregovarača druge strane", zapitao se na platformi X. 

Uprkos tome što američki zvaničnici gotovo očajnički pokušavaju odati dojam kako nisu u panici zbog razvoja situacije na Bliskom istoku, Antony Blinken je rasprišio svoj diplomatski korpus po Arapskom poluotoku kao da je sudnji dan.

Kandidatkinja Demokratske stranke, Kamala Harris, tek je prešla u blago vodstvo u odnosu na Donalda Trumpa, pa ako pred nosom, de facto, njezine vlastite administracije dođe do općeg rata na Bliskom istoku, teško je zamisliti da joj to neće naštetiti na izborima u novembru.