Analitičari i izraelski istraživački centri saglasni su oko toga da je operacija koju je izveo jordanski vozač kamiona na graničnom prijelazu Allenby između Izraela i Jordana, u kojoj su ubijena tri doseljenika iz sigurnosnih snaga na prijelazu, bila „samo pitanje vremena“.

Izraelske procjene ovu operaciju pripisuju eskalaciji sigurnosnih tenzija na Zapadnoj obali, nastavku rata u Gazi i nepostojanju bilo kakvih izgleda za postizanje primirja, pored konstantnih protesta kod izraelske ambasade u Amanu, glavnom gradu Jordana.

Budući da se izraelski premijer Benjamin Netanyahu suzdržava od upućivanja kritika Jordanu, optužio je Iran da nastoji iskoristiti jordansku teritoriju za krijumčarenje oružja i novca palestinskom otporu na Zapadnoj obali. U nekim analizama upućene su kritike jordanskoj vladi i kraljevskom dvoru.

Izraelske analize opravdale su kritike na račun kralja Abdulaha II time što je na vrh svojih prioriteta stavio pružanje pomoći raseljenima u Pojasu Gaze zanemarujući sigurnosnu koordinaciju između dvije strane u vezi s pograničnim područjima. Ta koordinacija je dostigla najniži nivo zbog odbijanja Izraelske vlade da se zaključi sporazum o razmjeni i prekidu vatre, prenosi Al Jazeera.

Smanjena saradnja

Ove procjene analitičara dolaze usljed zabrinutosti izraelskih sigurnosnih institucija koje upozoravaju na opasnost ugrožavanja stabilnosti Hašemitske Kraljevine Jordan, što bi moglo dovesti do situacije da se Iran i njegovi saveznici učvrste na jordansko-izraelskoj granici.

Zbog ovih zabrinutosti, Netanyahuova vlada je izbjegavala otvoreni sukob s Jordanom, uprkos oštrim kritikama Jordana upućenih Izraelu zbog rata u Pojasu Gaze. Tel Aviv je to činio vodeći računa o vitalnim potrebama Kraljevine i njenoj nacionalnoj sigurnosti, odgovarajući na njih putem tajnih kanala komunikacije.

Smadar Perry, urednica za arapska i bliskoistočna pitanja u novinama Yedioth Ahronoth, procijenila je da je oružana operacija na prijelazu Allenby rezultat smanjene koordinacije i saradnje između dvije zemlje po pitanju sigurnosti na graničnim područjima, što je posljedica rata u Gazi.

Prema mišljenju izraelske urednice, oružana operacija predstavlja neuspjeh jordanskih sigurnosnih snaga, napominjući da su i izraelska i jordanska strana od početka operacije Potop al-Aksa, 7. oktobra 2023. godine, i izbijanja rata u Gazi, radile na sprečavanju oružanih napada i operacija krijumčarenja oružja preko ovog prijelaza.

Perry kaže da izraelska strana već mjesecima pokušava izvršiti pritisak na Jordance da zatvore prijelaze s Pojasom Gaze. Jordanci su izrazili interesovanje za to, „ali nisu poduzimali taj korak, pa je Izrael nastavljao s pritiscima, koji nisu dali rezultat, što je dovelo do povlačenja zahtjeva za zatvaranje prijelaza za robu“.

Od početka rata u Gazi, sigurnosna saradnja između ove dvije zemlje je postala rutinska, bez razmjene informacija i brojnih ažuriranja, kaže Perry. Dodala je da je „u trenutku napada, kraljica Ranija govorila na konferenciji u Italiji, gdje je ponovo glavnim krivcem rata u Gazi proglasila Izrael“.

Zajednička odgovornost

Sa vojne tačke gledišta, vojni dopisnik sajta Walla Udi Etzion smatra da je oružana operacija na prijelazu „probila barijeru mira koja je u tom mjestu trajala 30 godina“ i da je izvedena zbog pogoršane sigurnosne situacije na Zapadnoj obali, nastavka rata u Gazi i odbijanja Izraela da prekine borbe i povuče se iz Pojasa.

Objasnio je da je prijelaz, koji se nalazi u Jordanskoj dolini, zajednička odgovornost Izraela i Jordana, a kroz njega svake godine prođe oko 100.000 kamiona i više od tri miliona putnika. U skladu sa zvaničnim stavom Izraela, vojni dopisnik je izbjegao direktne optužbe Amana za incident, dodajući: „Jordanci su uspjeli održavati prijelaz kao izolirano ostrvo za ekonomske i civilne aktivnosti sve do početka rata u Gazi.“

Etzion je nagovijestio da je oružana operacija povezana s tenzijama i zahlađenjem odnosa između izraelskog premijera Netanjahua i kralja Abdulaha II zbog nastavka izraelskog rata u Gazi. Rekao je da „sposobnost da se spriječi ulazak naoružanog jordanskog vozača na prijelaz zavisi od napora jordanskih snaga sigurnosti i napora koji ulaže administracija kralja Abdulaha II u taj aspekt“.

Dodaje da je ovaj oružani napad uslijedio nakon „porasta neprijateljskih aktivnosti“ duž duge granice s Jordanom u protekloj godini, „što se manifestiralo porastom krijumčarenja oružja i ulaska militanata duž granice u Jordanskoj dolini, usljed napora Hamasa i Irana da zapale front na Zapadnoj obali“, prema njegovim procjenama.

Potkopavanje stabilnosti

Sa strateške strane, Orit Perlov, istraživačica na Institutu za istraživanje nacionalne sigurnosti pri Univerzitetu u Tel Avivu, predviđa scenario koji bi mogao dodatno povećati sigurnosne tenzije s obje strane granice u Jordanskoj dolini ako se rat u Gazi nastavi i intenzitet demonstracija i protesta ispred izraelske ambasade u Amanu poraste.

Perlov se zapitala da li će se ono što je opisala kao „zlo“ napredovati sa istoka, imajući u vidu nastavak rata u Gazi. Napomenula je da bi povratak protesta protiv Izraela u glavnom gradu Amanu mogao ugroziti unutrašnju stabilnost Jordana, „što bi izazvalo ozbiljne posljedice po sigurnost Izraela“.

Izraelska istraživačica je objasnila da, iako je prošlo skoro 30 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma između Jordana i Izraela, jordanska javnost ostaje nepokolebljiva u svom protivljenju izraelskoj okupaciji Zapadne obale, kao i miru i normalizaciji odnosa s Izraelom.

Zaključila je riječima: „Izrael mora pozitivno odgovoriti na jordanske inicijative za povećanje humanitarne pomoći Pojasu Gaze i razumjeti egzistencijalne potrebe Kraljevine Jordan.“