Demografski podaci za Federaciju Bosne i Hercegovine nastavljaju da zabrinjavaju. Naravno, najviše pažnje izaziva statistika rođene djece, a taj broj je već dugo u padu. Iako s vremena na vrijeme imamo pozitivne parametre po određenim općinama i kantonima (što će se vidjeti iz tabele koju ćemo prezentirati), ukupan trend nataliteta u Federaciji BiH vrlo je zabrinjavajući.

Naime, svake godine pada broj rođene djece, a to će se, po svemu sudeći, dogoditi i u 2024. godini. Federalni zavod za statistiku objavio je u augustu ove godine statistički pregled u kojem se može vidjeti koliko živorođene djece je zabilježeno po kantonima u prvoj polovini ove godine.

Da bismo vidjeli kakvi trendovi vladaju, uzeli smo podatke za period januar - juni za 2024 godinu. Te podatke uporedili smo sa istim periodom za 2023. godinu, također iz statističkog pregleda koji je objavio Federalni zavod za statistiku.

Prema ovim podacima u periodu od januara - juni u 2024. godini ukupno u Federaciji BiH imali smo 6784 živorođene bebe. U istom periodu u 2023. godini imali smo 7094 živorođene bebe.

U nastavku pogledajte statističke podatke živorođene djece prema kantonima u periodu januar - juni:

UNSKO-SANSKI KANTON:

2023 - 559
2024 - 570

POSAVSKI KANTON:

2023 - 63

2024 - 58

TUZLANSKI KANTON:

2023 - 1386
2024 - 1355

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON:

2023 - 1317
2023 - 1255

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON:

2023 - 82
2024 - 95

SREDNJOBOSANSKI KANTON:

2023 - 747
2024 - 677

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON:

2023 - 585
2024 - 667

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON

2023 - 375
2024 - 376

KANTON SARAJEVO

2023 - 1839
2024 - 1616

KANTON 10

2023 - 141
2024 - 115

Kao što se vidi iz priložene statistike, drastične promjene imamo u dva kantona - Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu Sarajevo. Dok u Hercegovačko-neretvnaskom kantonu imamo veliki skok broja živorođene djece (za 82 više nego 2023. godine), u Kantonu Sarajevo se bilježi veliki pad (223 manje nego 2023. godine u periodu januar - juni).

Veliki promjene također imamo u Srednjobosanskom i Kantonu 10. U SBK imamo 70 živorođenih beba manje u odnosu na isti period 2023. godine, dok je u Kantonu 10 za 26 manje živorođenih beba u odnosu na isti period 2023. godine. Značajan je pad i u Zeničko-dobojskom kantonu gdje je u odnosu na isti period prošle godine rođeno 62 beba.

Umjereni rast broja živorođene djece bilježe Unsko-sanski (11 živorođenih beba više), Bosansko-podrinjski (13 živorođenih beba više) i Zapadnohercegovački kanton (1 živorođena beba više), dok umjereni pad broja živorođene djece imamo u Posavskom (5 manje rođenih) i Tuzlanskom kantonu (31 manje živorođenih).

Porodiljske naknade - promašena pronatalitetna politika?

Vrijedi podsjetiti da je u proteklih par godina inicirano i realizirano izdvajanje sredstava za podršku natalitetu, tzv. porodiljske naknade, kako sa federalnog tako i sa kantonalnih nivoa. Ono što ovaj program podrške karakteriše, je velika neujednačenost između kantona. Naprimjer, porodiljska naknada u Kantonu Sarajevo trenutno iznosi 1261 KM, dok u Kantonu 10 iznosi tek 100 KM. 

Ukupno, radi se o izdvajanju od nekoliko stotina miliona na godišnjem nivou u Federaciji BiH, ali za sada to ne daje nikakve rezultate. Najbolje to ilustruje primjer upravo dva kantona sa najdrastičnijim primjerima nataliteta. U Kantonu Sarajevo gdje su porodiljske naknade najviše imamo drastičan pad novorođene djece, dok u Hercegovačno-neretvanskom kantonu gdje porodiljska naknada iznosi tek 400 KM imamo rast broja novorođene djece. 

(S. B.)