Uvoz luksuznih automobila u Bosnu i Hercegovinu prisutan je godinama unazad, međutim ove godine uvezen je najskuplji limeni ljubimac u posljednjih deset godina.

Za Porsche 911 GT3 RS, koji se našao na vrhu liste, nama nepoznati vlasnik iskeširao je nevjerovatnih 699.026 KM uključujući dažbine.

Vrijednost tog automobila je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, iznosila 597.414,90 KM, a dažbine su iznosile dodatnih 101.611,53 KM.

Za deset najskupljih automobila ove godine kupci su izdvojili 3.899.070,97 KM, a kada se na tu vrijednost dodaju i dažbine od ukupno 725.582,3 KM, dođe se do cifre od 4.624.653,27 maraka.

I druga dva mjesta liste najskupljih automobila zauzimaju Porsche automobili. Tako je za Porsche 911 S/T izdvojeno 445.227,43 KM, a dažbine su iznosile 75.712,12 KM. Treće mjesto pripalo je za auto Porsche 911 GT3 RS vrijedno 419.107,32 KM, a dažbine koje su dodate na tu cifru iznosile su 71.271,70 KM.

“Takođe, u BiH je ove godine uvezen i Ferrari F169 Roma vrijednosti 395.161,59 KM, a dažbine su iznosile 67.231,02 KM. Peti najskuplji automobil koji je do sada uvezen u ovoj godini jeste Porsche 911 Turbo S vrijednosti 363.736,60 KM, a dažbine su bile 61.858,68 KM”, istakli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za “Nezavisne novine”.

Na listi najskupljih automobila našao se i Lamborghini 636 Urius vrijedan 355.939,61 KM, a dažbine su bile 122.997,53 KM. Slijedi Porsche 911 Turbo S vrijedan 345.458,28 KM, dok su dažbine iznosile 58.751.37 KM.

Mercedes Benz AMG G63 cijene 335.401,77 KM sa dažbinama od 57.033,60 KM zauzeo je osmo mjesto, a na devetom je Mercedes AMG G 63 vrijedan 324.099,22 KM, čije su dažbine bile 55.112,17 KM.

“Na desetom mjestu na listi najskupljih automobila uvezenih do sada u ovoj godini je Porsche 911 GT3 vrijednosti 317.524,25 KM, a dažbine su bile 54.002,58 KM”, istakli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Miro Sesar, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori Federacije BiH, na pitanje da li je bh. tržište dovoljno veliko za nabavku luksuznih automobila, ističe da svako tržište ima svoje određene zakonitosti i da se može posmatrati na nekoliko načina kroz različite omjere kao što su segmenti vozila, klase vozila ili kroz omjer prodaje fizičkim licima u odnosu na pravna.

“Moje osobno mišljenje je da uvoz jednog vozila bilo koje vrijednosti nije pokazatelj i na osnovu jednog primjera se ne može odrediti o kakvom tržištu je riječ. Mislim da najbolji pokazatelj toga kakvo je BiH tržište vozila jeste omjer uvoza novih u odnosu na rabljena vozila. Kod nas vlada dugogodišnji trend kada je uvoz automobila u pitanju da imamo takav omjer da se na jedno uvezeno i registrirano novo vozilo u BiH uveze i registrira pet rabljenih i mislim da je to najbolji pokazatelj razvijenosti našeg tržišta”, kaže Sesar za “Nezavisne”.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je ranije u razgovoru za “Nezavisne novine” da, kada je riječ o uvozu luksuznih vozila, ekstremno visokih cijena, to nažalost nije čudno.

“U BiH se povećava raslojavanje između različitih klasa i uz sve više siromašnih i ekstremno siromašnih, onaj mali broj bogatih uglavnom postaju sve bogatiji i mogu sebi priuštiti i ovakva vozila”, kazao je Gavran.