U moru bh. izbornih iznenađenja, stiže još jedno: kandidati koji se nalaze u pritvoru mogu voditi izbornu kampanju iz zatvorskih ćelija. Iako je ovo neki oblik marketinga za njih, sve je u skladu sa zakonom. Prema trenutnim zakonima, pravo kandidature nije ograničeno osobama samo zbog vođenja postupka ili istražnih radnji protiv njih, sve dok ne postoji pravosnažna presuda.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno dozvoljava kandidaturu osumnjičenih i optuženih osoba, sve dok nisu pravosnažno osuđene za neko djelo. Zakon propisuje sankcije, kao što je smjena, samo kada osoba bude izabrana na neku dužnost, a nakon toga se izrekne pravosnažna presuda ili kazna zatvora.

Jedina iznimka u ovom sistemu odnosi se na ratne zločince koji su već pravosnažno osuđeni i koji, dok izdržavaju kaznu, nemaju pravo glasa. S druge strane, kandidati koji su osumnjičeni za krivična djela i nalaze se u pritvoru mogu biti kandidati na lokalnim izborima i voditi kampanju. Na primjer, kandidat za načelnika Opštine Sokolac pušten je iz pritvora pred početak kampanje, dok je aktuelni načelnik Opštine Trnovo, Ibro Berilo, koji je kandidat za novi mandat, trenutno u pritvoru. Iz Centralne izborne komisije BiH (CIK) objašnjavaju da tokom ovjere kandidatskih lista, kandidati mogu djelovati samo na osnovu trenutnog statusa, a ne pravosnažne presude.

Željko Bakalar, član SIP-a BiH, za BHRT ističe da se suočavamo s paradoksom: kandidati koji su u pritvoru mogu učestvovati u kampanji, ali će CIK pratiti sudski proces i donositi odluke prema njegovom ishodu. Izborni zakon ne daje mogućnost drugačijeg postupanja u trenutnoj situaciji.

Pitanje moralne odgovornosti postaje centralno: zašto kandidati koji su u pritvoru i dalje žele zadržati svoje pozicije? Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", smatra da u današnjem vremenu nema političke odgovornosti osim krivične, i da presumpcija nevinosti ne bi trebala biti izgovor za političke ambicije. 

Sociolog Vladimir Vasić dodaje da nedostatak moralne odgovornosti u društvu nije iznenađujuć, s obzirom na to da su u Bosni i Hercegovini godinama na izbornim listama i u vlasti ljudi koji su pod istragama. Vasić smatra da je ovo odraz lošeg stanja društva i poraz demokratije, gdje je moguće da ljudi koji su presuđeni za teška krivična djela i dalje učestvuju u izbornim procesima.

Dok građani trpe i šute, neki načelnici koji se nalaze u zatvoru i protiv kojih se vode sudski postupci, i dalje imaju pravo na biračko pravo na lokalnim izborima. Ova situacija otvara pitanja o granicama pravne i moralne odgovornosti u izbornom procesu Bosne i Hercegovine.