Govor mržnje na društvenim mrežama i u medijima je sve češća pojava, čije posljedice mogu ugroziti čak i život, upozoravaju stručnjaci. Širenjem ove pojave podstiče se rasizam i religijska netolerancija, narušavaju zdravlje i život pojedinaca. Stoga je borba protiv ove pošasti među prioritetima i brojnih nevladinih organizacija, a prvi rezultati su već poznati.

Svako javno izražavanje koje potiče podjele, diskriminaciju, netoleranciju, promovira i širi mržnju i nasilje je govor mržnje. Mirela Biković je bila jedna od žrtava govora mržnje i zajedno sa svojim kolegama iz Resursnog centra istražuje koliko je to prisutno kod mladih, što čak dovodi i do samoubistava.

"Najviše je izražen na društvenim mrežama. Na žalost, tu imamo i pozivanja na ubistvo, prijetnje razne, spominjanje uže i šire familije. Nažalost, to ide jako daleko“, kaže Mireka Biković iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.

Sa tuzlanskog univerziteta navode da govor mržnje koriste političari u javnim nastupima, pojedinci, ali i mediji. Monitoring govora mržnje i medijsko obrazovanje publike su jedini načini borbe, navodi docentica Amela Delić Aščić, voditeljica Odsjeka za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

"Monitoring govora mržnje još nije rađen cjelovito u Bosni i Hercegovini, nismo imali neki holistički pristup tome, ali su prisutne inicijative da se taj monitoring uradi. Nakon toga možemo vidjeti gdje se i koliko pojavljuje govor mržnje, ko su najčešći akteri, ko su mete tog govora mržnje, na koji način se on ispoljava i onda zaista možemo nešto u vezi s tim i uraditi“, kaže Ašćić.

Zabrana govora mržnje u Bosni i Hercegovini nije potpuno usklađena sa međunarodnim standardima. Stoga i Forum građana realizuje projekat, zajedno sa partnerima iz Banja Luke i Mostara, tokom kojeg su od avgusta prošle godine do raspisivanja ovodišnjih izbora analizirali 21 medij u zemlji, a nastavljaju monitoring. 

"Postoji jako veliki broj izjava koje pozivaju na nasilje - 22 slučaja, koje sadrže uvredljive riječi - čak u 99 slučajeva ili koji koriste zapaljiv govor - u 108 slučajeva. Takođe, tu dolazi do targetiranja pojedinaca u 40 slučajeva ili targetiranje jedne grupe, koja ima čak 99 slučajeva“, kaže Danijel Stjepanović, koordinator u Forumu građana Tuzle.

Više u prilogu BHRT-a.