U Zagrebu je u 80. godini života preminuo poznati hrvatski slikar, kipar i grafičar Munir Vejzović, piše HRT. Na hrvatskoj likovnoj sceni djeluje od sredine sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

U tom polustoljetnom stvaralaštvu, ostvario je bogati opus koje je visoko vrednovala i kritika i publika.

Njegove gradske vedute, najčešće Zagreba, aktovi, mitološki prizori, cvjetni motivi, samo su dio iz njegovog plodnog stvaralaštva.

- Naturalizirani Zagrepčanin, koji je zasigurno nacrtao neke od naljepših veduta Zrinjevca, Cvjetnoga trga. No bio je i izraziti umjetnik koji je sasvim sigurno znao najviše slikarske ljepote izvući iz grafičkog medija, istaknula je Biserka Rauter Plančić, povjesničarka umjetnosti, za HRT.

Munir Vejzović rodio se 29. januara1945. godine u Doboju. Djetinjstvo je proveo u rodnom gradu u kojem završava osnovnu školu, a potom upisuje Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu (slikarski odjel). Za vrijeme školovanja prvi put preko reprodukcija upoznaje djela Josipa Račića, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića. Nakon završene srednje škole 1965. godine upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, također slikarski odjel, te istodobno pohađa grafiku kao neobavezan predmet kod profesora Frane Baće.

U zimi 1968. godine iznenada prekida studij na Akademiji likovne umjetnosti i odlazi u Pariz nošen nemirima i strašću za upoznavanjem modernih kretanja u toj metropoli umjetnosti. Međutim, dolazi baš u vrijeme burnih događanja studentskih i političkih previranja, te se nakon šest mjeseci provedenih u Parizu vraća ponovno na Akademiju u Zagreb gdje diplomira u klasi Antuna Mezdjića 1970. godine.

1977. godine radi kao profesor na Slikarskom odjelu Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, ali iste godine prelazi u samostalne umjetnike.

Od 1976. godine član je i suosnivač Galerije Josip Račić u Zagrebu, u kojoj izlaže samostalno 1977., 1979., 1982. i 1987. godine.

1983. godine u Galeriji Martin Molinary u New Yorku prvi put izlaže u inozemstvu, zatim sljedeće 1984. izlaže u Beču u Galeriji Prinzhorn.

1986. godine na prijedlog izdavača Bože Biškupića radi mapu Pastora/e u tehnici monotipije. S istim izdavačem radi bibliofilsko grafičko-pjesničko izdanje sa pjesnikom Draženom Katunarićem i predgovorom Josipa Depola i Ranka Marinkovića. Iste godine izlazi mu prva monografija s predgovorom Josipa Depola u biblioteci Pr/zma.

1999. godine izlazi druga monografija pod nazivom Onaj san u nakladi Školske knjige s predgovorom Luke Paljetka i Josipa Depola. Iste godine izlaže u Istanbulu i Ankari.

2000. godine Galerija Canvas iz Zagreba objavljuje grafičko-pjesničku mapu Tvoje tijelo moja kuća s pjesnikom Arsenom Dedićem, predgovor: Andriana Škunca.