Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 6. oktobra 2024. godine. Politolog Denis Čarkadžić za “Slobodnu Bosnu” komentarišići predizbornu kampanju kaže da uz određene izuzetke, kampanja vodi na “velikim temema” i krilima populizma.

Stavljanjem na liste za lokalne izbore ljude koji su već po parlamentima na višim nivoima samo da bi privukli glasove, stranke nam jasno poručuju da su potkapacitirane na lokalnom nivou. Između ostalog, i o tome treba razmisliti prije nego se glasa, upozorio je ovih dana Čarkadžić na platformi X.

I na ovogodišnjim lokalnim izborima među kandidatima su i osobe, odnosno političari koji već obnašaju neku drugu funkciju. Na naše pitanje jesu li ovim građani, odnosno birači prevareni, naš sagovornik kaže da je jesu.

Suptilna manipulacija biračima

“Jesu naravno. I nije to nešto što je od juče. Podsjetiću i da na opštim izborima često imamo aktuelne načelnike i gradonačelnike koji budu čak i nositelji lista za parlamente da bi privukli glasove, a nakon toga se odreknu osvojenog mandata u tom zakonodavnom tijelu  te ostanu na čelnim pozicijama u svojim lokalnim zajednicama”, kaže Čarkadžić, te dodaje:

“Ovo je samo jedna u nizu suptilnih manipulacija biračima a koja se provodi u skladu sa zakonom, pri čemu ni ovoj, kako ni prošlim garniturama vlasti, na pamet ne pada da to mijenjaju.”

Među građanima BiH kruži šala “gledam sve hoću li te vidjeti na izbornim plakatima”. Kao i svaki put kad su izbori primjetni su “prelatači”, osobe koje su promijenile političku partiju, naravno i neka nova lica. O tome kako se vodi aktuelna predizborna kampanja, te da li ima neke razlike u programima u odnosu na ono što smo mogli vidjeti prije četiri godine, politolog Denis Čarkadžić primjećuje da nema neke, kako kaže, posebne razlike.

“Uz određene izuzetke, kampanja se vodi na “velikim temema” i krilima populizma. Ono što bih izdvojio je primjetan nedostatak velikih skupova na otvorenom prostoru, a kojih je ranije bilo puno više. Veliki, posjećeni skupovi na otvorenom prostoru jedan su od najjačih predizbornih poruka jedne stranke kada se radi o stvaranju percepije o njenoj snazi i masovnosti, što je biračima veoma bitno. Jasno je da stranke za takve skupove više nemaju kapaciteta da ih organizuju, što je još jedan pokazatelj da su se svele na grupu članova koji su interesno vezani za nju, te da nemaju  hrabrosti ni vjere u sebe da, pored tih ljudi, okupe na jednom mjestu iole respektalbilniji broj građana”, pojašnjava on.

Ostalo je manje od 7 dana do održavanja Lokalnih izbora 2024. Na samom startu predizborne kampanje politolog Čarkadžić je prognozirao rezultate, odnosno imena nosioca načelničkih pozicija u Kantonu Sarajevo. 6. septembra, kada je i zvanično startala predizborna kampanja, Čarkadžić je naveo sljedeće: “Nezahvalno je, ali evo predikcija za načelnike u Kantonu Sarajevo: Centar – Gratz; Novi Grad – Efendić; Novo Sarajevo – Bandić; Stari Grad-Čengić; Ilidža- Muzur;  Hadžići- Čomor; Vogošća – Hasanović i  Ilijaš – Hodžić. Što se vijeća tiče, kumulativno, pad Trojke između 15 i 25%.”

Nakon istupa i predstavljanja kandidata i njihovih programa, na naše pitanje jel’ u međuvremenu promijenio stav, Čarkadžić odgovara kratko:

“Nije se radilo o mom stavu, a ni željama. Pokušao sam iznijeti predikciju na osnovu određenih parametara. Da li ću biti u pravu znat ćemo ubrzo, ali u međuvremenu se, po mom mišljenju, nije desilo ništa na osnovu čega bih promijenio svoja ranije iznijeta predviđanja.”

Činjenica je da se žene u Bosni i Hercegovini vrlo rijetko postavljaju na visoke pozicije na stranačkim listama. Također, podaci za predstojeće lokalne izbore govore da od 385 kandidatura za gradonačelnike samo se kandidovano 29 žena.

Kakav je status žene u BiH u društvu, takav je i u političkim strankama

Naš sagovornik, vezano za ovu problematiku, smatra da kakav je status žene u BiH u društvu, takav je i u političkim strankama, što je potpuno logično.

“Inicijativa Istinomjer, u okviru koje sam radio dugo vremena, unazad nekoliko godina detaljano je ukazivala na položaj žena u politici u BiH, ali i društvu opšte, a koji je, blago rečeno, loš. Otprilike, kakav je status žene u BiH u društvu, takav je i u političkim strankama, što je potpuno logično. I ako se o tome puno piše i govori, iz godine u godinu stanje je sve gore. Pored podatka koji ste iznijeli, dovoljno je pogledati i porazan procenat žena u parlamentima, pri čemu se stanje pogoršava iz izbora u izbore”, kaže on, ali i naglašava:

“Status, poštovanje i uticaj bilo kojoj društvenoj skupini nikad niko nije poklonio. Za nju se jednostavno mora izboriti. To je nažalost slučaj i sa statusom žena u BiH za koje će se upravo one morati više, otvorenije, rekao bih agresivinije zalagati. Ja drugog načina da se stanje u tom smislu promijeni ne vidim.”

U ovom razgovoru dotakli smo se i mladih. Naime, politička pismenost mladih u Bosni i Hercegovini nije na zavidnom nivou, ako je suditi prema nedavnom istraživanju organizacije Kult.

Više od polovine mladih (57,8%) nema povjerenje u rad političkih partija.  Analiza ankete pokazuje da 42,8% ispitanika zna tačan odgovor da je Nermin Nikšić trenutni premijer FBiH. Zanimljivo je i to da je manji postotak ispitanika naveo aktuelnog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića (11,2%) i bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića (11,5%) kao trenutne premijere.

Politolog Denis Čarkadžić misli da politička pismenost građana BiH, inače, nije na zavidnom nivou, gdje mladi svakako nisu izuzetak.

“Također, ne vidim ni na osnovu čega bi mogli imati ni povjerenje u rad političkih partija, tako da rezulati istraživanja ne bi trebali nikoga iznenaditi. Čitavo društo je u apatiji, a apstinencija od izbora samo je jedan od načina na koji se ona manifestuje. Puno je opasniji nedostatak nade ali nedostatak želje da se radi na sebi. S obzirom na političku i ekonomsku klimu u državi, donekle je to razumljivo, ali sa druge strane mlad čovjek u svakom kontekstu koji ga okružuje mora naći način da se pokrene”, zaključio je on.

S. GOJAK