“Sporazum iz Laktaša” pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja James O'Brien nije samo nazvao manjkavim, već ga je nazvao i sporazumom, što dodatno dovodi u pitanje i tvrdnje Trojke da tamo ništa nije dogovoreno, kaže za “Slobodnu Bosnu” politolog Denis Čarkadžić.

Čarkadžić naglašava da je druga bitna stvar O’Brienova izjava da entiteti ne mogu uspostaviti nikakvu kontrolu na administrativnim međuentitetskim linijama, te ističe: “Izdvojio bih i jasan njegov stav da SAD ne podržavaju odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, odnosno da za to sada nije vrijeme.”

U posljednje vrijeme visoki evropski i američki zvaničnici boravili su u našoj zemlji. Govor pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja James O'Briena na FPN-u izazvao je najviše reakcija u javnosti. Detektirao je i političke lidere koji djeluju destruktivno, prije svega Dragana Čovića zbog blokade zakona o južnoj interkonekciji. Spomenuo je Sebiju Izetbegović, Milorada Dodika, ali i “iznimno manjkav Sporazum iz Laktaša”. Koliko su važne njegove poruke, te da li možemo očekivati neke nove sankcije?

O'Brienove poruke jesu bitne, jer su, iako za sada samo u retoričkoj ravni, raščistile dileme u vezi stavova SAD-a po krucijalnim pitanjima za budućnost BiH. Tu bih u prvom redu izdvojio poruku da državna imovina pripada BiH a ne entitetima i da je to polazna tačka u budućim razgovorima po tom pitanju. Druga bitna stvar je njegova izjava da entiteti ne mogu uspostaviti nikakvu kontrolu na administrativnim međuentitetskim linijama, ali bih izdvojio i jasan njegov stav da SAD ne podržavaju odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, odnosno da za to sada nije vrijeme. 

Da li će SAD biti u praksi konkretnija

“Sporazum iz Laktaša” O'Brien nije samo nazvao manjkavim, već ga je nazvao i sporazumom, što dodatno dovodi u pitanje i tvrdnje Trojke da tamo ništa nije dogovoreno.

Meni je zanimljiv i dio u kome zvaničnik iz Vašingotona, kritikujući sporazum, kaže da treba odustati od raznih vrsta veta koji su smetnja funkcionisanju BiH.

James O'Brien (Foto: Vijesti.ba)

Etnički veto je sveprisutan u političkom sistemu u BiH, te ovo može biti znak u kojem pravcu SAD želi da se BiH počne transformisati. Na kraju, upravo i Mišljenje EK i Analitički izvještaj na nekoliko mjesta jasno stavljaju do znanja da se i izbor i način odlučivanja na etničkom principu mora redukovati, a etnički veto pogotovu. Da li će SAD biti u praksi konkretnija po tom pitanju, vrijeme će pokazati.

Kada govorimo o Južnoj interkonekciji, O'Brien je jasno dao do znanja Čoviću ne samo da radi protiv opštedruštvenog interesa u BiH, već i da je njegova vizija načina realizacije tog projekta  i protiv interesa SAD-a, što je poseban problem sa kojim se nijedan političar u BIH ne može nositi. Međutim, mislim da Čović neće promijeniti svoje stavove po tom pitanju, te da dok se on pita, Južna interkonekcija kao projekat će biti na čekanju. Tu ni eventualne sankcije neće ništa promijeniti.

Brisel može i hoće pregovarati samo sa državom koja govori jednim glasom

Evropska unija stavila pred BiH, umjesto onih 14 prioriteta, kako bi naša zemlja u martu otvorila pregovore sa Evropskom unijom 3 zakona. Predstavnici vladajuće koalicije koju čine “Trojka” (SDP, NiP i Naša stranka), HDZ i SNSD dogovorili su da će usaglašavati tri zakona, važna za evropski put Bosne i Hercegovine, najavili formiranje radnih komisija… Kakva su realna očekivanja nakon zadnjeg sastanka vladajuće koalicije na državnom nivou?

Nikada niko relevantan iz EU nije rekao da su promijenjeni uslovi za početak pregovora. Oni su i danas ispunjavanje svih 14 prioriteta, kako i piše u Mišljenju EK iz 2019. godine. Redukovanje uslova za početak pregovora postoji samo u glavama pojedinih političkih lidera iz vladajuće strukture, koji na taj način pripremaju sebi alibi pred javnosti ukoliko, eventualno, usvoje neki od zakona i prioriteta, da mogu reći “eto mi smo svoje ispunili, ali EU nas neće”.

Dakle, ne postoji ni teoretska šansa da se BiH u martu dobije zeleno svjetlo za pregovore, te ne treba nasijedati na takvu vrstu najava i očekivanja od strane vladajuće koalicije. To, niti nam je obećano uz ispunjenje 3 plus 1, niti je, sve i da Brisel želi sada, sa BiH ovakvom kako je uređena moguće pregovarati. Ko god tvrdi suprotno, ili je neupućen u taj proces, ili sa namjerom dovodi građane BiH u zabludu. Brisel može i hoće pregovarati samo sa državom koja govori jednim glasom, a ne sa državom u kojoj bi se u procesu pregovora čekalo na mišljenje nekakvih kantona ili entiteta, kako to predviđa famozni mehanizam koordinacije. Brisel ne može pregovarati ni sa državom koja po pitanjima integracija odlučuje uz mogućnost korištenja etničkog veta.

Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletović

Također, kako je moguće ući u proces pregovora sa državom u kojoj niko ne zna ni koliko stanovnika ima, a kamoli ostale ključne parametre koji su potrebni a koji se dobijaju kroz popis. To je samo par primjera, a ima ih još puno. Dakle, jako smo daleko od mogućnosti da EU uopšte bude u situaciji da ozbiljno razmatra datum početka pregovora sa BIH. Hoće li se do marta usvojiti nešto iz evropske agende, pitanje je za vlasti. Ono što je ključno u tome je da šta god se usvoji, mora biti u skladu sa evropskim standardima, a samim tim i ne na štetu BIH. Bilo šta drugo ne može i ne smije biti prihvaćeno.

Poslije tog sastanka, stigle su reakcije DF-a, SDA, NES-a. Čović se pohvalio da će biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH prema njegovom prijedlogu. Jel’ “Trojka” pristala na izmjene Izbornog zakona BiH po željama HDZ-a?

Moj utisak je da bi se na to pristalo da nije otpora javnosti, ali i jasnih poruka ključnih međunarodnih faktora, poput SAD-a, da se ne može ići u u tom pravcu bez izmjena Ustava BIH, odnosno implementacije svih presuda Suda u Strazburu. Prijedlog koji je uputio HDZ je daljnja razgradnja BIH po etničkom principu, gdje bi se, ako bi on prošao za Predsjedništvo, isti princip po inerciji sutra morao koristiti i za Parlament, a posljedično tome i za sve strukture vlasti po dubini i širini- izvršnu, zakonodavnu i na kraju i sudsku. Jasno je da bi to odvelo u faktičko formiranje neke vrste treće teritorijalne jedinice. Nadam se da unutar Trojke ima dovoljno državno odgovornog kapaciteta da se to ne desi.

Ministar Konaković je izjavio da je rješenje krize u sistemu javnog informisanja moguće tek kada dva javna servisa, FTV i BHRT, budu imali „menadžment koji će raditi po diktatu“ stranaka okupljenih u vladajućoj koaliciji „Trojka“. Naišlo je na osude, on se “ograđuje” kako je to izvučeno iz konteskta. Udruženje novinara oglasilo nazivajući ovu njegovu izjavu politički štetnom? Vaš komentar?

Izjava o kojoj govorite jako je štetna i opasna. Jedno je pomoći da se problemi koje imaju javni emiteri riješe, a sasvim druga stvar pod tim plaštom najaviti da će dio “rješenja” biti kada u “njihovim menadžmentima budu sjedili ljudi koji rade onako kako politike Trojke”, ili bilo kog drugog, traže. Mislim da je reakcija Upravnog odbora Udruženja BH novinari potpuno opravdana, a ono što me čudi je izostanak reakcije međunarodnog faktora.

Elmedin Konaković (Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletović)

U svakom slučaju krajnje je vrijeme, ne samo da se počnu rješavati nagomilani problemi na FTV i BHRT, već i da se novinari koji tamo rade konačno oslobode bilo kakve vrste pritisaka i uticaja od strane vladajućih struktura. Toga je znamo uvijek bilo, ali to nije i ne smije biti alibi novoj garnituri vlasti da se tako nastavi ponašati.

Monolitni HDZ nije imun na osipanja

Osnovana je nova stranka Hrvatski demokratski savez (HDS), predsjednik je zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH i bivši HDZ-ovac Ivo Tadić, koji je rekao kako su se na osnivanje nove stranke odlučili zbog dešavanja unutar ZDK-a i Općine Žepče. Za Tadićevog zamjenika izabran je Zdravko Marošević iz Vareša, također dojučerašnji član HDZ. Kako gledate na pojavu novih političkih objekata, kao osvježenje političke scene ili?

Očigledno je da ni monolitni HDZ nije imun na osipanja, ali ne mislim da će odvajanje Tadića ozbiljnije poljuljati HDZ i Dragana Čovića. Na lokalnom nivou, u ZDK, Tadićeva stranka hoće ostvariti određeni uticaj, ali ga neće moći prenijeti na federalni i državni nivo.

U svakom slučaju ovakvih pojava će biti još širom BIH pred lokalne izbore, gdje nove stranke u principu osnivaju oni koji iz ovog ili onog razloga nisu bili zadovoljni svojim statusom u matičnim strankama, ili onim što im se nudilo. Tako da u svakom slučaju, pa i u ovome što se dešava u ZDK, bez obzira na rezultat, ne treba očekivati kvalitativnu promjenu u bilo kojem, a pogotovu ideološkom i političkom smislu.

Razgovarala: Sanela GOJAK