Očekivani kopneni upad Izraela u Libanon dovodi nas do nove strateške realnosti - nekoć svemoguće Sjedinjene Američke Države nemoćne su da obuzdaju svog saveznika i da utječu na druge zaraćene snage u regionalnoj krizi na Bliskom istoku koja se ubrzano pogoršava, piše CNN u promptnoj reakciji koja se može okarakterizirati kao brutalna kritika američkog State Departmenta i političke administracije Joea Bidena.

Vlada premijera Benjamina Netanyahua kasno u noći s ponedjeljka pokrenula je sljedeću fazu napada na Hezbollah, nastavlja dalje CNN, donoseći prvu analizu stanja na terenu nakon što je izraelski IDF objavio da kreće u kopnenu invaziju na Libanon.

Benjamin Netanyahu (Foto: Charly Triballeau/Afp)

Sve ovo događa se samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Joe Biden rekao da se sada "treba uspostaviti primirje", ističe CNN.

"Želio bih da Izrael prestane", rekao je američki predsjednik.

Njegovi komentari, izrečeni samo nekoliko sati prije nove kopnene invazije, samo naglašavaju jaz između američke i izraelske vlade, zaključuje CNN.

Sve se ovo događa na dan kada se izraelski premijer Benjamin Netanyahu obratio čitavom Bliskom istoku: "Nema mjesta do kojeg Izrael ne može doći", poručio je.

Nadalje, piše CNN, ova nepovezanost Washingtona i Tel Aviva poklapa se i sa približavanjem američkih predsjedničkih izbora. Bidenov manevarski prostor je ograničen ako želi izbjeći da rat na Bliskom istoku ostvari veliki politički utjecaj u utrci za Bijelu kuću. Faktor je to koji Netanyahu, iskusni politički akter, sigurno razumije.

Kandidatkinja Demokratske stranke, potpredsjednica Kamala Harris, uglavnom se držala partijske linije - uprkos ranijim komentarima koji su sugerirali da bi mogla zauzeti nešto tvrđi retorički stav prema Netanyahuu dok je naglašavala stradanja palestinskih civila.

Kamala Harris (Foto: Josh Edelson/Afp)

Obrazac američke nemoći i izraelskog prkosa ponavlja se od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra u kojima je poginulo oko 1200 ljudi, ističe CNN.

Netanyahu prvo djeluje, a kasnije se savjetuje sa SAD-om, čak i onda kada postoji objektivni strah da će SAD biti uvučen u katastrofalni regionalni rat. Niko u Washingtonu, na primjer, nije bio obavješten o izraelskom zračnom napadu u petak u kojem je ubijen vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah.

Zbog ovog izraelskog pristupa Bidenova administracija često je izgledala kao promatrač, a ne kao aktivni igrač u događajima, kao što bi trebalo priličiti supersili. Mjeseci iscrpljujuće "shuttle diplomatije" državnog sekretara Antonyja Blinkena nisu donijeli ništa.

Ovo nije samo diplomatska blamaža, piše CNN. Svaki put kada bi Biden bio javno odbačen od Netanyahua, spuštala bi se percepcija američke globalne moći i prestiža.

Joe Biden (Foto: Saul Loeb/Afp)

Sve je veća vjerovatnost da će Biden, koji je na dužnost došao izjavljujući da je stručnjak za vanjsku politiku, napustiti Bijelu kuću usred bijesnog rata na Bliskom istoku koji će okaljati njegovu ostavštinu.

Joe Biden i Kamala Harris nalaze se u opasnoj političkoj poziciji mjesec dana prije izbora. Bidenov neuspjeh da obuzda Izrael u Gazi, a sada i u Libanonu - i posljedični pokolj ljudi - podijelio je i samu Demokratsku stranku, piše CNN. S druge strane, bilo kakav potez kojim bi se eventualno kaznio Izrael mogao bi naštetiti ambicijama Kamale Harris među umjerenim glasačima i glasačima u tzv. "swing states", koji su zasuti političkim reklamama Donalda Trumpa u kojima se eksplicitno tvrdi da su i ona i Joe Biden preslabi da zaustavljaju ratove i da vode Sjedinjene Države prema općem globalnom sukobu.