Bosna i Hercegovina se već izvjesno vrijeme suočava sa brojnim sigurnosnim izazovima. Kako i nakoji način se iznijeti s ovim problemom u Danu uživo na N1 su razgovarali sa profesorom Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, Arminom Kržalićem.

Na samom početku razgovora za Dan uživo kazao kako posmatra sva ova dešavanja i koliko je zabrinjavajuća situacija.

Između ostalog, da li su protekla dešavanja alarm da mladima treba pomoć.

Strah javnosti

“Posebno što izaziva strah kod javnosti je način izvršenja akata. Mladi većinu čine ova krivična djela. Posebno u godinama od 14 do 18 godina. Postaje globalni problem. Proces koji produkt globalizacije. Svi ti faktori koji su doprinijeli razvoju globalizacije utječu negativnu na društvena dešavanja”, kazao je Kržalić.

Potom je dodao:

“Ukoliko se ne budemo bavili uzrocima i da razumijemo nove vrste nasilja onda ćemo doći u takvu situaciju. Ovo je eksplozija svega. Alarm je bio davno. Moramo biti više odgovorni i moramo se prihvatiti posla. Svako da radi svoj posao”. 

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu saopštili su kako će tokom dana u nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine predati osumnjičene za krivično djelo terorizam, ranije uhapšene nakon pretresa u Bosanskoj Krupi i Bihaću. Maloljetnom S.E. je po odluci Općinskog suda u Bosanskoj Krupi određen jednomjesečni pritvor, nekoliko dana nakon što je izvršio napad na policijsku stanicu kada je ubio jednog a teško ranio drugog policajca.

“Događaj je osjetljivo komentarisati. Ne vodi se računa o razumijevanju, da je ovaj prestup nastao od strane maloljetnika. To je poražavajuće. Umjesto da društvo usmjerava da mladima napravimo najbolji mogući ambijent da prebrode taj period, mi sa ovakvim pristupom dodatno vršimo pritisak i stvaramo prostor mladima da se okrene u tom pravcu. Bit će interesantno pratiti privođenje osoba u ovom slučaju”, naveo je Kržalić.

Teške kvalifikacije

No, kako se neko tako mlad, sa svega 14 godina odluči da izvrši teroristički čin? Ko je sve zakazao u prevenciji ovog slučaja?

“Nikada nije bilo potrebnije da preventnije djelujemo. Ukoliko budemo išli za pristupi za koje danas čujemo da daju razni političari, dobijat ćemo ova podijeljenja mišljenja. Nisam zagovornik stava da prigovaram tužiteljici. Tužiteljica je imala dovoljno argumenata da ovo djelo tako okarkteriše. Ima elemenata terorističkog napada. Sve se to treba uobličiti, kako bi imali jednu krajni kvalifikaciju. Tužiteljica sa pravnog aspekta je ispravno postupila. U procesu treba dokazati da li je ili ne. Ukoliko je tužiteljica dala takav prijedlog, ali treba istrazi ostaviti. To jeste teška kvalifikacija, bit će teško dokazati. Ostavimo to nadležnim organima”, kazao je.

Na pitanje koliko je zapravo naša zemlja pogodno tlo za teroriste ako uporedimo sa zemljama regija, ali i nekim zemljama EU, profesor je za N1 kazao:

“To se počelo zagovarati još od 2012. godine. Obišao sam sva mjesta koji su mediji ili zvaničnici identifikovala kao moguće terorističke kampove. I nigdje nismo našli kamp. Očekivao sam da ću pronaći poligone. Obišli smo sva mjesta koja se karakterišu. Bili smo sa pojedincima koji na drugačiji način ispoljavaju vjerska uvjerenja. Nisu to ni zatvorene vjerske zajednice. Grupa se iskoristila za određene tenzije”, kazao je Kržalić.

Prethodnih dana javnost u BiH bavila se informacijom moldavske policije koja navodi da je pod istragom više od stotinu mladih osoba, te da su neki i uhapšeni. Oni su navodno prošli obuku za nerede u Rusiji i Srbiji i BiH. Nadležni nemušto negiraju ove navode.

“Pogrešno se uzima riječ kamp. Mi nigdje nismo pronašli kamp. Ukoliko kažete kamp onda se mora znati šta to podrazumijeva. U BiH ne postoje teroristički kampovi, možda postoji pojedinci. To postoji svugdje. Na to ukazuju izvještaji. BiH je napredovala, manje je podložna za te stvari. Pojedini ne znaju šta je sigurnosna kultura, a daju kvalifikacije. Institucije neka rade svoj posao, ali odgovornije se mora javnost obaviještavat”, kazao je Kržalić, a zatim pojasnio svoj stav o svakodnevnim dojavama bombi u Sarajevu:

“Ne sumnjam u prostor policijskog aparata. Aparat sigurnosni mora mijenjati procese rada sa novim prijetnjama. Ovakvim pristupom iscrpljujemo policijske kapacitete. Moramo promijeniti pristup u radu. Ne mora se po svakoj dojavi raditi detaljna pretraga, detaljne provjere. Nego, procijeniti da se nastavi nastava. Očito se svi boje preuzeti odgovornost. Ne možemo vršiti stalno kontrole. Treba reagirati, ALI sa drugačijim pristupom”. 

Na kraju razgovora za Dan uživo kazao je i treba li se spustiti dobna granica krivične odgovornosti za maloljetnike.

“Nisam zagovornik toga. Imamo kaznene politike. Povećati kaznu maloljetničkog zatvora. Da minimum bude pet godina. Nisam zagovornik da se spušta granica krivične odgovornosti. Nemamo objektivnu analizu.