Evropska komisija usvojila je danas Paket proširenja za 2024. godinu, u kojem su Bosna i Hercegovina, uz ostale zemlje zapadnog Balkana, kao i Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, ponovno ocijenjene u kontekstu napretka na putu prema članstvu u Europskoj uniji. 

Kolegij povjerenika ocijenio je nivo reformi, političkog usklađivanja i izazove koje te zemlje trebaju savladati na svom putu prema članstvu u Uniji. Ovaj posljednji Paket proširenja u mandatu aktualne Evropske komisije, kako je naglasio visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell, označava ključnu prekretnicu i pokazatelj je važnosti stabilnosti i napretka u regiji.

- Države koje su se pridružile prije dvadeset godina pokazale su da su uz kratkoročne izazove izvukle dugoročnu korist. Pregovori o proširenju postali su jedan od prioriteta Evropske komisije. Danas imamo devet kandidata i jednog potencijalnog kandidata. EU je svojevrsni magnet koji privlači ljude, susjedne zemlje i države. Građani država koje su u postupku proširenja već imaju opipljivu korist – rekao je Borrell.

Rekao je da Evropska unija treba biti veća i snažnija, ali je upozorio da je politička stabilnost i usklađivanje s politikom Unije ključan preduvjet. ''Ne možete održavati odnose s Rusijom i očekivati da će vaša zemlja biti dio EU," izjavio je Borrell, aludirajući na važnost dosljednosti u vanjskoj politici u skladu s vrijednostima i interesima Evropske unije.

- Mi želimo nove države, ali želimo da smo s njima zajednički snažni. Ne možete održavati odnose s Rusijom i očekivati da će vaša zemlja biti dio EU. Neki naši partneri su u potpunosti usklađeni sa zajedničkom sigurnosnom politikom, poput Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine. Ove države su se dobrovoljno pridružile našim ciljevima – pojasnio je Borrell.

Várhelyi: Pitanje proširenja ponovno je prioritet

Evropski povjerenik za proširenje Oliver Várhelyi naglasio je da je ova Evropska komisija uložila značajan napor kako bi pitanje proširenja ponovno postalo prioritet Unije. Kako je istakao, proširenje nije samo rezultat geopolitičkih izazova već je i u interesu same EU, pri čemu je članstvo, za zemlje koje to traže, postalo sinonim za sigurnost, prosperitet i mir.

- Moramo im pokazati da je proširenje realan cilj - rekao je Várhelyi, dodajući kako je 2020. revidirana metodologija proširenja, što je bio ključan korak za vraćanje vjerodostojnosti ovom procesu koji je ranije pokazivao znakove stagnacije.

- Mnogo toga smo napravili. Ne samo da imamo nove države kandidatkinje, nego i niz država koje su u procesu pregovora. Moguće da će se tome pridružiti i sedma država, to je odluka Vijeća koju treba donijeti o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom. To je značajan napredak, a to bi značilo da do kraja mandata sljedeće Komisije možemo očekivati proširenje – rekao je on.

U posljednjih nekoliko mjeseci vidljiv je niz značajnih napredaka u integraciji zapadnog Balkana i drugih kandidata. Osim toga, EU kroz posebne planove rasta želi jačati njihove kapacitete za buduće članstvo.

- Na kraju mandata smo uspostavili novi alat za zapadni Balkan, Moldaviju i Ukrajinu kako bismo im omogućili da mogu držati korak s EU, to je Plan rasta. Omogućili smo im da provedu reforme i sve pripreme kako bi postale države članice do kraja sljedećeg mandata Evropske komisije – pojasnio je Várhelyi.

Várhelyi je zaključio da se EU priprema za to da bi sljedeći mandat Komisije mogao biti onaj u kojem će doći do stvarnog proširenja, ističući pritom i iznimne napretke u reformama, poput Moldavije koja je značajno suzbila utjecaj oligarha i vratila milione eura ukradenih od građana te iz banaka.

Konkretni rezultati za BiH

U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina pokazala konkretne rezultate uključujući u upravljanju migracijama, potpunoj usklađenosti sa Zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU, kao i usvajanjem zakona o integritetu pravosuđa, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa.

U martu 2024. godine, Evropsko vijeće je odlučilo otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Komisija priprema pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada budu poduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine.

Nedavno je predstavljen Plan rasta za Zapadni Balkan, koji Bosnu i Hercegovinu poziva na reforme potrebne za ekonomski i društveni razvoj te integraciju s jedinstvenim tržištem EU. Kao dio ovog plana, predviđeno je 1,085 milijardi eura za podršku reformama, pod uvjetom da Bosna i Hercegovina ispuni obveze iz Reformske agende.