Jučer su se navršile 33 godine otkako su Hrvati iz Slunja bili prisiljeni napustiti svoje domove, bježeći pred naletima tenkova JNA i srpskih paravojnih formacija. Novembar 1991. godine donio je tragediju koja je obilježila živote mnogih, ali i pokazao snagu solidarnosti i humanosti građana tadašnjeg Bihaćkog okruga.

Izbjeglički val iz Slunja našao je utočište na području Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, gdje su stanovnici pružili pomoć svojim komšijama u najtežim trenucima. Njihov bijeg nije prošao bez plaćanja visoke cijene i mnogi su tokom progona izgubili živote, dok su drugi završili u zarobljeništvu, prenosi Fena.

Grad Slunj obilježio je 33. godišnjicu progona stanovništva programom "Da se ne zaboravi, 16.11.1991. - 16.11.2024."

Protokolu odavanja počasti, a potom i službenoj tribini pod istim nazivom, prisustvovao je i savjetnik gradonačelnika Bihaća Franjo Jurić. On je podsjetio na teške dane iz novembra 1991. godine, kada su stanovnici Slunja bili prisiljeni napustiti svoje domove pred napadima JNA i srpskih paravojnih formacija.

"Spašavajući gole živote, Hrvati iz Slunja su te 1991. godine, bježeći ispred tenkova, spas našli na području Bihaća, Cazina i Velike Kladuše. U tom bijegu neki su zarobljeni, a mnogi su, nažalost, izgubili živote. Danas je bila prigoda da se prisjetimo tih dana i odamo počast svim poginulim braniteljima i ubijenim civilima 1991.-1995. godine", izjavio je Jurić.

U sklopu obilježavanja obljetnice, otvorena je i izložba fotografija stradanja Slunja, koja evocira sjećanja na teške ratne trenutke.

Posjetitelji su također imali priliku pogledati dokumentarni film "104 sumraka" autora Vlade Butine, koji kroz potresne priče svjedoka i arhivske snimke donosi uvid u tragediju Slunja i njegovih stanovnika.