Godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u ovoj godini je procijenjen na 2,4 odsto i niži je za 0,2 odsto u odnosu na prethodnu projekciju, i to najviše zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u zadnjem kvartu usljed efekta poplava.

U saopštenju Centralne banke BiH se navodi da se usljed poplava očekuje rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.

"Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Očekujemo umjeren ekonomski rast do kraja projekcijskog horizonta. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6%, a za 2026. godinu 2,8%. Iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje značajno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta. Očekujemo kako će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava", piše u saopštenju Centralne banke BiH.

Dodali su da u ovoj godini procjenjuju inflaciju od 1,8 odsto, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila ove godine.

"Korekcija je napravljena dijelom zbog službeno objavljenih podataka do septembra 2024. godine, koji ukazuju na stagnaciju cijena u odjeljku režijskih troškova, uprkos povećanjima cijena električne energije, te godišnji pad cijena u odjeljku prevoza", istakli su iz Centralne banke BiH.

Naveli su da najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuju od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza.

"Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i robe široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više", ističe se u saopštenju.

Podsjećamo, u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Jablanicu početkom oktobra oborinske vode su pokrenule ogromno klizište koje je u potpunosti uništilo nekoliko propusta te je pruga u dužini od 200 metara ostala da visi u vazduhu.

Privreda u BiH zbog ovoga do sada je izgubila desetine miliona KM, jer ne mogu prevoziti svoju robu do luke Ploče, a na gubitku je i Javno preduzeće "Željeznice FBiH", iz kojeg su ranije rekli da im je dnevni gubitak oko 280.000 KM.

Ekonomista Slaviša Raković smatra da svakako vremenske nepogode, makar bile i na ograničenom području, utiču na efekte privređivanja.

"U ovom slučaju zaista se izdvaja prekid saobraćaja s lukom Ploče, mada još niko nije izašao sa kvalitetnim podacima o negativnim efektima. Mislim da do poskupljenja saobraćaja neće doći, ali je teško cijeniti koliko je izbacivanje Ploča iz igre donijelo negativnih efekata", naglasio je Raković.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za "Nezavisne novine" da se uticaj poplava prevashodno može posmatrati u svjetlu prekida lanaca snabdijevanja koje utiču na prekid proizvodnje u preduzećima u BiH.

"Stoga dužina trajanja ovog prekida snabdijevanja ima direktan uticaj na bruto domaći proizvod. Što se kretanja cijena tiče, one će više biti determinisane kretanjima cijena hrane i energije na svjetskom tržištu i eventualnog rasta zarada koje ne bi bile propraćene poreskim rasterećenjem", istakao je Mlinarević.