Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković još uvijek nije napustio teritorij naše zemlje u koju je stigao prije dva dana a već se morao pravdati za izjave koje je dao. 

Prvo je "došao kao prijatelj" u Bosnu i Hercegovinu, barem je tako kazao nakon sastanka sa Draganom Čovićem u Sarajevu, a zatim je sutradan otišao u ("stolni grad"?) Mostar, pa zaprijetio nestankom toj istoj zemlji, ako "ne prevlada koncept tri konstitutivna naroda".

Dakle, visoki zvaničnik jedne zemlje prijeti nestankom susjednoj zemlji ako njeni zakoni i ustav ne budu onakvi kakve priželjkuje vlast i država koju on predstavlja. Logično, odmah se postavlja pitanje da li je Jandroković, odnosno susjedna Hrvatska, spremna voditi rat u BiH kako bi sačuvala spomenuti "koncept". 

U domaćoj javnosti su primijetili da je ta prijetnja ključni momenat cijele posjete Jandrokovića našoj zemlji i da nije data u vakumu već u kontekstu preispitivanja presude Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava u kojem je ključna teza hrvatske strane i advokata visokog predstavnika Christiana Schmidta da potvrđivanje ove presude znači sigurnosni haos. 

Jandroković dakle, baš kao i Schmidtov advokat Timothy Otty, želi preplašiti sudije Evropskog suda za ljudska prava da će uslijediti "nemiri" ako Veliko vijeće potvrdi presudu u predmetu "Kovačević". Sa tom ocjenom slaže se i naš sagovornik, politički analitičar Jasmin Mujanović.

"Složio bih se sa tim ocjenama i mislim da je to sasvim moguće. Sasvim je očigledno da Hrvatska radi na sistematski način da obori presudu Kovačević. Uložili su značajne resurse u taj projekat i gotovo svi nivoi HDZ-a, i hrvatskog i bosanskohercegovačkog, uključeni su u taj zajednički poduhvat", ističe Mujanović. 

Naš sagovornik naglašava i da ovo nije prvi put da neki hrvatski zvaničnik kaže nešto što fundamentalno ugrožava BiH, odnosno što se treba tumačiti kao eksplicitna prijetnja po suverenitet i integritet BiH.

"I sam Plenković je u nekoliko navrata govorio stvari koje su meni bile izuzetno problematične i koje bi u bilo kojem drugom odnosu prema drugim zemljama bile značajan diplomatski i politički skandal. Nažalost, naša politička klasa i jedan veliki broj građana su se nekako navikli ili prihvataju da stranci i strani zvaničnici mogu da pričaju šta god žele o BiH a da za to neće biti nikakvih političkih posljedica", ističe Mujanović. 

PREDSJEDNIŠTVO BiH TREBA POZVATI NA RAZGOVOR HRVATSKOG AMBASADORA

Na pitanje da li bi Predsjedništvo BiH trebalo pozvati na razgovor ambasadora Hrvatske povodom sporne Jandrokovićeve izjave i uručiti mu protestnu notu, Mujanović odgovara potvrdno. 

"Mislim da bi bilo poželjno da Predsjedništvo BiH ali i ministarstvo vanjskih psolova stupi u kontakt sa hrvatskim ambasadorom u Sarajevu i da se uruči protestna nota i da se traži formalno pojašnjenje, ne samo ovih komentara već da se također pojasni koji je formalni i suštinski stav Republike Hrvatske o suverenitetu BiH imajući u vidu sve što u ovom momentu Republika Hrvatska radi u vezi presude Kovačević!? Koji je to pravni, politički i diplomatski princip na kojem Hrvatska temelji svoje pravo da se konstantno miješa u interna politička pitanja BiH, pa čak i da se miješa u pitanje osnovnih demokratskih i građanskih prava građana BiH na jednom sudu poput Evropskog suda za ljudska prava!?

Dakle, to nema nikakve veze ni sa Dejtonom niti sa bilo čim drugim. Očigledno, Republika Hrvatska takav pristup bazira na principu moći. Nažalost, najveći broj evropskih ali i američkih zvaničnika ne žele uopće da se miješaju u taj spor, niti da se oglase po tom pitanju i da kažu gospodinu Plenkoviću ali i gospodinu Milanoviću da je to neprihvatljivo u diplomatskim i političkim odnosima između dvije suverene zemlje", kazao je Mujanović za Slobodnu Bosnu. 

PLENKOVIĆ SE U BRISELU POČINJE DOŽIVLJAVATI KAO VIKTOR ORBAN

Mujanović smatra da i je sasvim jasno kako je sa Plenkovićem i njegovom vladom i vladavinom u Hrvatskoj došlo do retuđmanizacije hrvatske politike.

"O tome sam već pisao. Došlo je do jedne vrste radikalizacije prema pitanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i obnove nacionalističkih stavova koji, nažalost, itekako podsjećaju na onaj najtamniji period Tuđmanovog režima i agresije tog režima na BiH.

I to će kad-tad postati značajno političko pitanje i za samu Evropsku uniju jer nemoguće je da jedna država koja je članica EU i NATO-a njeguje takve reakcionarne stavove prema suverenitetu i integritetu susjednih zemalja i da se to ne preslikava na sami politički integritet tog bloka.

Ne želim naravno da tvrdim da BiH ima neku posebnu moć da djeluje u EU, ali je sasvim očigledno da mnogima u EU stavovi i ponašanje gospodina Plenkovića i njegove Vlade postaju sve više i više problematični. Sve češće i češće mi u Briselu čujemo da se Plenković faktički stavlja u istu kategoriju kao Viktor Orban i kao neki drugi veoma problematični i toksični likovi", istakao je naš sagovornik. 

Smatra da će se ovoj hrvatskoj vladi i ovoj generaciji hrvatskih političara ovakav odnos prema BiH kad-tad obiti o glavu.

"I neće ništa konkretno ostvariti u BiH od ovih svojih ideoloških ciljeva niti će išta konkretno pozitivno uraditi za same građane Republike Hrvatske. Dakle, ukoliko oni imaju iole stvarnih interesa u građanskim i demokratskim pravima građana BiH, uključujući bh. Hrvate, onda moraju shvatiti da se to jedino može ostvariti u kontekstu pravnog i političkog okvira Evropske konvencije za ljudska prava i da postojeći bh. ustavni sistem mora biti iz temelja promijenjen i reformisan u skladu sa Evropskom konvencijom i relevantnim presudama ESLJP, uključjući ovu najvažniju posljednju presudu 'Kovačević'", zaključuje Mujanović. 

(Razgovarao: Samir BEGOVIĆ)