Prema preliminarnim podacima koje je objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u eurozoni u novembru iznosila je 2,3 posto, što predstavlja porast u odnosu na 2,0 posto zabilježenih u oktobru.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u eurozoni je iznosila 2,3 posto, što je porast u odnosu na oktobarskih 2,0 posto, prenosi Dnevno.hr.

Najveći rast zabilježen je u sektoru usluga, čije su cijene u novembru bile 3,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, tek neznatno manje nego u oktobru.

Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za 2,4 posto, što je ipak slabiji rast od oktobarskih 3,0 posto.

Cijene energije nastavile su padati, zabilježivši smanjenje od 1,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su u oktobru bile niže za 4,6 posto. Kada se iz računice isključe cijene energije i svježe hrane, temeljna inflacija u novembru iznosila je 2,8 posto, što je blago povećanje u odnosu na oktobar. Na mjesečnom nivou, ukupne cijene u eurozoni pale su za 0,3 posto, nakon rasta od 0,3 posto u oktobru.

Hrvatska među liderima inflacije

Među članicama eurozone, najveći rast cijena na godišnjem nivou zabilježila je Belgija, s inflacijom od 5,0 posto, dok je Hrvatska zauzela drugo mjesto s rastom cijena od 4,0 posto. Ovo je najsnažniji rast cijena u Hrvatskoj od maja, a u oktobru je iznosio 3,6 posto. Na mjesečnom nivou, potrošačke cijene u Hrvatskoj su stagnirale u novembru, nakon što su u oktobru porasle za 0,8 posto.

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Hrvatskoj u novembru bile su 2,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su na mjesečnom nivou porasle za 0,4 posto.

S druge strane, najnižu inflaciju u novembru zabilježila je Irska, sa samo 0,5 posto, dok su Litvanija i Latvija imale rast cijena od 1,1 posto. Ovi podaci pokazuju velike razlike u inflacijskim trendovima među zemljama eurozone, što odražava specifičnosti njihovih privreda.

Rast inflacije u eurozoni i dalje je pod utjecajem fluktuacija cijena energije i hrane, dok temeljna inflacija sugerira postojanost pritisaka na cijene u širem spektru potrošačkih dobara i usluga.