Slaven Kovačević je pred Sudom u Strasbourgu uspio dokazati da je Ustav BiH diskriminatoran i po pitanju aktivnog biračkog prava. Nakon prvostepene presude uslijedilo je saslušanje pred Velikim vijećem Suda u Strasbourgu koje je nedavno održano.

O svojim utiscima sa saslušanja u emisiji „7plus“ televizije Hayat govorio je Slaven Kovačević.

"Utisci su da smo uspješnije prezentirali slučaj. Da imamo sve argumete na našoj strani dok s druge strane nasuprot nas nije bila BiH. To želim posebno podvući s obzirom da oni nisu agenti BiH, nego Vijeća ministara, u čijem sastavu su bili politički dužnosnici HDZ-a. Također i OHR je pristrasan u korist HDZ-a. Nasuprot sebe sam imao političke strukture HDZ-a. Stiče se dojam da ja štitim interese BiH na njenom putu ka EU a nasuprot mene je politička opcija koja nije sklona tim standardima gdje žele zadržati taj koncept da manjina vlada većinom. Po povratku mogu reći da sam zadovoljan. Dobio sam pohvale da smo dobro prezentovali argumente. Jako sam zadovoljan i mislim da to ide dobro", kaže Kovačević.

Često se spominje u ovom kontekstu kako je BiH i srpska, hrvatska i muslimanska država što je zaključak drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a. Kovačević govori kako se ZAVNOBIH treba sagledavati iz šireg konteksta dodajući kako se on u svojoj apelaciji referiše na zasjedanje u Sanskom Mostu.

"ZAVNOBIH je u tom kontekstu dao zapažen rezultat. Ljudi ga pojednostavljuju a bila su tri zasjedanja. To je paket koji je imao evoluciju a ja koristim ovaj drugi dio iz Sanskog Mosta gdje tačno piše da svaki punoljetni građanin treba da ima aktivno i pasivno biračko pravo. Ono što sam radio je da se zaštiti aktivno biračko pravo. Da bi se paket presuda pred Sudom u Strasbourgu zatvorio potrebno je završiti i ovaj dio aktivnog biračkog prava", smatra Kovačević.

Argument agentice BiH pred Sudom u Strasbourgu je da Kovačević nije iskoristio sve domaće pravne lijekove koje je mogao odnosno da se njegov slučaj razmatra na Ustavnom sudu BiH.

"To je sada i smiješan argument. Nisam slučajno u svoj tim pozvao Jozefa Marka koji je bio član Ustavnog suda BiH. Kada pronađete neki slučaj sličan vašem možete ga koristiti kao vid sudske prakse i da potvrdite vlastitu argumentaciju. Ja sam iskoristio pet presuda Ustavnog suda BiH za koje su se proglasili nenadležnim. Marko je u Starsbourgu kazao da postoji deset presuda Ustavnog suda BiH u kojima se proglašavaju kao nenadležnim u slučaju aktivnog biračkog prava. Tako da gospođa Mijić napamet govori pokušavajući izmanipulirati Sud. CiK ne može zaprimiti moj zahtjev jer moraju provoditi Ustav BiH. Ja sam žrtva ovog sistema, normi koje sam ne mogu promijeniti. Ali da bi stvorili obavezu zakonodavcu moramo to uraditi odnosno boriti se na svaki način. Usklađivanje sa ljudskim pravima je malo viši cilj a ne politički", navodi Kovačević.

Termin konstituentnosti je prvi put koristio Milošević za Srbe u Hrvatskoj, govori Kovačević, podsjećajući da se time želi postići da manjina vlada većinom.

"Termin konstituentnosti je predmet raznih tumačenja. Piše li igdje da treba dati više ili manje prava nekome. Prvi put je to koristio Milošević za Srbe u Hrvatskoj. Tako se pokušava postići da manjina vlada većinom. To je u potpunoj suprotnosti sa Konvencijom o ljudskim pravima. Demokratija je takav sistem u kojem neko nekoga uvijek preglasava. A ne preglasavaju se narodi", ističe Kovačević.