Njemački list "Berliner Zeitung" piše o govoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prošle sedmice u Cirihu, o tome kako je publika u sali u više navrata bila zaprepaštena, a u dva i zbunjena.

“On govori slobodno i uspostavlja poveznice. Pruža priliku da se bolje razumiju veze između geopolitičkih blokova, zemalja koje djeluju u njima i odgovornih ljudi. Dostupan je kao svjedok i pokušava da posreduje između pozicija. To je prijateljski, ponekad neobično otvoren razgovor. Bez oštrine, bez ciničnih komentara, kakve voli da ubacuje mađarski premijer Viktor Orban”. Ovako Aleksandra Vučića opisuje Holger Friedrich, izdavač lista „Berliner Zeitung”, koji je prisustvovao prošlosedmičnoj tribini „Ciriški govor” u organizaciji tamošnjeg magazina „Weltwoche”, a na kojem je glavni govornik bio predsjednik Srbije.

Autor u veoma opširnom članku pod naslovom „Uvidi bez iluzija” ocjenjuje da je skup u Cirihu bio „sastanak za pamćenje” i navodi da je na njemu „u više navrata vladala tišina zbog zaprepaštenja, a ponekad i zbunjenosti”, a da je to „Vučić primio k znanju”.

“Kao Nijemac, u više navrata se osjećate kao da se vama obraća, i posredno i neposredno”.

Upitna politika sankcija

Kako navodi Friedrich, „Vučić je rekao da je varljiv trenutno preovlađujući ‘princip nade’ – nije funkcionisao ni 1914., ni 1939/40., ni 1990., a nije funkcionisao ni u Srbiji 1998. Danas imamo još više da izgubimo; narod Ukrajine je već platio tu cijenu. A sukob će se proširiti ako političari ne počnu da preduzimaju aktivne kontramjere. To je upravo ono što se traži s racionalne tačke gledišta. Na kraju krajeva, najveći gubitnik u sukobu je Ukrajina, a slijede Rusija i Evropa”.

O Vučićevoj političkoj vještini, ocjenjuje autor, „govori to što one koji imaju koristi od sukoba nije imenovao”.

Iz ugla predsjednika Srbije, piše dalje Holger Friedrich, „'pretjerana’ politika sankcija Zapada, kao posljedični izraz spora oko zona uticaja, proizvodi više gubitnika nego pobjednika”. U tekstu se prenosi Vučićeva ocjena da je efekat 14 paketa sankcija Evropske unije Rusiji, „upitan iz ekonomske perspektive”, da je kao primjer naveo probleme njemačke automobilske industrije i zatim iznio ocjenu da je, umjesto toga, neophodno „prilagođavanje vrijednosti i principa koji važe širom svijeta i koje moraju poštovati sve nacije”.

Kako smiriti sukob na Balkanu?

„Put do rješenja možda leži u Trumpovom predsjedništvu od 2025”, ocijenio je Vučić. „SAD bi morale da redizajniraju odnos konkurencije sa Kinom. Ako bi to brzo uspjelo, SAD bi reorganizovale i svoje odnose sa Evropom. Međutim, bilo bi ‘romantično’ pretpostaviti da bi Trumpova administracija postupila ‘pošteno’. NATO napao Srbiju bez mandata UN-a i mimo međunarodnog prava kako bi omogućio otcjepljenje Kosova od srpske teritorije. Argumenti u korist teritorijalnog integriteta Ukrajine se zato dobro razumiju u Srbiji”, rekao je Vučić, kako prenosi autor članka.

Govoreći o Balkanu, Vučić je ocijenio da bi „sukob mogao da bude smiren ako bi region bio u potpunosti primljen u EU”, piše izdavač „Berliner Zeitunga” i navodi da je predsjednik Srbije kao uspješne primjere iz novije evropske historije naveo Južni Tirol, Alzas, kao i moderne njemačko-poljske odnose, što je „obezbjeđeno konačnim njemačkim odricanjem od bivših istočnih teritorija u Sporazumu 4+2 iz 1990.”

„Politički lideri kao što su Macron, Scholz i Von der Leyen, ali i Putin, morali bi to da imaju u vidu kada je riječ o Ukrajini”, prenosi njemački list Vučićevo razmišljanje, a odmah nakon toga i izjavu da on poslije mnogo ličnih razgovora na svim stranama, još nije vidio nikakvu spremnost da se to i učini. “Macron i Putin su mi rekli da ne smiju da izgube”, citira se predsjednik Srbije.

"Stoička škola" i "nelagoda slušalaca"

Vučić je u Cirihu izvijestio i o svom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nekoliko sedmica ranije u Budimpešti, piše njemački list navodeći da predsjednik Srbije „vidi povećan potencijal za eskalaciju u narednim sedmicama – uključujući i nuklearnu opciju – posebno zbog nespremnosti odgovornih sa svih strana”.

„To je bilo drugi put kada je u prostoriji bilo zbunjenosti. Objektivnost s kojom je Vučić opisao ličnosti i njihove postupke kao da je dolazila iz stoičke škole. Od stupanja na dužnost 2017. godine on je imao 21 lični sastanak s ruskim predsjednikom. U tom pogledu Vučić se može smatrati stručnjakom za Kremlj. Međutim, njegove anegdote iz razgovora neposredno prije izbijanja rata u februaru 2022. i sa otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, povećale su nelagodu slušalaca. On je prenio da na ruskoj strani vlada velika odlučnost i da ona ignoriše zapadna očekivanja. Govorio je i o Putinovom samopouzdanju koje je zasnovano na historijskim perspektivama, slično kao i kod drugih ruskih donosioca odluka”.

„Ovo možete odbaciti kao propagandu – ili možete koristite za definisanje mjernih tačaka za prostore za donošenje odluka”, poručio je Vučić, a autor navodi da su „prisutni, globalno uspješni preduzetnici, pažljivo slušali”.