Već tri puta je odgođena sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj trebaju biti donesene izmjene zakonodavstva o porezu na dohodak kojim će biti regulirana primanja radnika u narednoj godini. Vremena do Nove godine je sve manje, a do tada bi ovi propisi trebali biti usvojeni.

Podsjetimo da je iz Vlade najavljeno da će se zakonodavstvo izmijeniti na način da će poslodavci od početka naredne godine morati radnicima isplaćivati minimalno 1.200 KM mjesečno, od čega će jedan dio biti neoporeziv.

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, prema prijedlogu Federalne vlade, trebao je stvoriti pretpostavke da poslodavci radnicima isplate 200 maraka koje ne bi bile oporezovane kao vid pomoći zbog kontinuiranog rasta cijena. No, za razliku od prethodnih odluka, ovog puta bi takva pomoć, prema zamisli Vlade, bila obavezna.

To bi bilo uređeno uredbom koja bi bila jednogodišnjeg karaktera od 1. januara 2025.

– Usvajanje tog zakona će nam stvoriti pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika u Federaciji BiH, kojom ćemo zaštititi praktično one radnike, nekih 270.000 radnika, a koji prema podacima Porezne uprave, imaju primanja manja od 1.000 maraka – rekao je nedavno premijer Nermin Nikšić.

Obrazloženje federalnog premijera je uslijedilo nakon što su članovi Vlade usaglasili prijedlog zakona te u analizama i projekcijama procijenili kako da dođu do rješenja za primanja od najmanje 1.200 za radnike u Federaciji BIH.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović za BiznisInfo.ba pojašnjava šta se trenutno dešava, kakvi se pregovori vrše i šta je prijedlog poslodavaca. On kaže da im se prvi prijedlog koji je Vlada usvojila nije svidio i da su odmah reagovali.

Kao prvo, zasmetao im je formalno-pravni dio u kojem je Vlada ovo nazvala dijelom plate, “što je pravno problematično, jer već tu imamo konekciju sa platom, sa Zakonom o radu itd”.

– Mi smo napravili prijedlog da to bude naknada za radne rezultate, dakle da se ipak veže za radne rezultate ali da nema veze formalno s platom. Druga stvar, rekli smo da je taj iznos od 200 KM nizak. Naš je prijedlog bio da to bude 450 maraka, a to je ono što danas imaju, kroz uredbu Vlade – pojasnio nam je Smailbegović.

Treća stvar koja je važna poslodavcima, da bi se spriječile zloupotrebe, jeste da bi se to trebalo referirati na platu isplaćenu u novembru, kako se ne bi mogle smanjivati plate, nego da taj iznos mora biti u plusu. Drugim riječima, da se ne bi desilo da sutra neko smanji platu a isplati neoporezivi dio.

– Četvrta naša reakcija odnosila se na vladinu intenciju da tih 200 KM bude obavezujuće. To onda gubi svaki smisao, to onda nije stimulacija, nemate radnog učinka unutra. Naše mišljenje je da minimalan iznos treba pustiti da Udruženje poslodavaca kroz kolektivno pregovaranje usaglasi sa Sindikatom i to potpišemo kroz kolektivne ugovore za svaku granu pojedinačno – navodi naš sagovornik.

Pojašnjava da svaka grana privrede nema iste uslove, nema iste mogućnosti, pa bi najbolji model bio da se u svakoj grani napravi posebno. Pogotovo što svakako slijedi pregovaranje oko minimalnih satnica i ostalih uslova.

– Mi smo imali par sastanaka s premijerom, mislim da je on to dosta dobro prihvatio, mislim da se njemu svidjelo, ali nije ni on jedini koji donosi odluku, važno je mišljenje Ministarstva finansija i ostalih članova Vlade, tako da se nadamo da je ovo nešto što bi trebalo da prođe. Mislim da je ovo, da kažem, jedna fer opcija – naglasio je Smailbegović.

Problem je što, kako saznaje BiznisInfo.ba, Vlada nema povjerenja da će poslodavci u većem broju isplaćivati ovu pomoć radnicima ako uredba bude neobavezujuća. To pravdaju činjenicom da u toku važeće uredbe veliki broj poslodavaca nije isplaćivao ovu neoporezivu pomoć. No, Smailbegović kaže da bi sada bilo drugačije.

– Dosadašnja uredba ima nekoliko problema. Prvi problem je da je to definirano kao pomoć i da ustvari nije još uvijek kristalno jasno da li se može ta pomoć uplaćivati u različitim iznosima radnicima. To je stvorilo dosta dilema kod mnogih kompanija kako da je isplaćuju. Druga stvar, s terena već imamo povratne informacije da se inspekcije tu različito ponašaju pošto one imaj pravo da tumače dosta personalno te stvari. Osim toga, tu smo jedan mjesec i izgubili, jer je uredba tek iza 20. stupila na snagu a plate se uglavnom isplaćuju do 15. u mjesecu. Mislim da bi ovo sada rješenje bilo kvalitetnije i mislim da bi ono dalo bolje rezultat – naglašava predsjednik Udruženja poslodavaca.

Na kraju, pitali smo ga i šta bi se desilo ako bi propisi bili usvojeni u onom obliku kako je to zamislila Vlada FBiH, bez uvažavanje stavova poslodavaca, da li bi to pogodilo neke kompanije.

– Sasvim sigurno bi to bio udar na neke slabije firme. Oni (Vlada) daju jedan argument da je privreda imala 5 milijardi dobiti. No, tih 5 milijardi je koncentrisano u nekih deset ili 15 posto firmi. Imate veliki broj firmi za koje bi bilo pitanje da li bi mogli da izdrže primanja radnika od 1.100 ili 1.200 KM. Imamo iskustva iz RS-a. Tamo je nekoliko hiljada radnika ostalo bez posla kada su oni digli minimalnu platu na 900 KM. Tako da o tome treba voditi računa. Zato predlažemo da to ide kroz gransko-kolektivno pregovaranje, jer svaka grana odlično zna, i sindikat i kompanije, gdje su neki normalni limiti, koliko se plate mogu dići. Ne možete isto posmatrati građevinsku, metalsku ili tekstilnu industriju – zaključio je Smailbegović.