Glavni lik naše današnje priče je Jovan Stanisavljević. Lažno se predstavljao kao Nikola Drezgić, ali je najpoznatiji bio pod nadimkom Čaruga, koji je dobio po turskoj riječi za opanak.

Za jedne je bio drski zločinac, za druge narodni junak, jugoslavenski Robin Hood. Rođen je 1897. u slavonskom selu Bare, a odrastao je u imućnoj porodici koja se bavila svinjogojstvom. Bez majke je ostao kao 10-godišnjak, a kad ga je otac ispisao iz škole, pobjegao je na bravarski zanat u Osijek, ne želeći se pomiriti sa sudbinom seljaka. Školovanje mu je prekinuo Prvi svjetski rat, odnosno poziv na mobilizaciju.

Na bojištu je prvi put bljesnula njegova kriminalna snalažljivost: krivotvorivši isprave, postao je natporučnik Fet te dobio odobrenje za odlazak na liječenje. Godine 1916. započeo je “karijeru” odmetnika. Života je lišio mađarskog vojnika, udvarača svoje djevojke. Kad ga je seoski knez Stanko Bošnjak htio uhapsiti, Čaruga ga je proglasio narodnim izrabljivačem te ga je zaklao na kućnom pragu. Nakon što je pobjegao iz zatvora, pridružio se razbojničkoj družini Kolo gorskih tića, koju je vodio Božidar Matijević.

Crveni Božo i njegovi momci, mahom dezerteri s fronta, pod izlikom borbe protiv ekonomske nepravde te stvaranja jedinstvene države Južnih Slavena, pljačkali su bogate Slavonce, ostavljajući iza sebe krvavi trag. Zbog sve češćih pohoda na sela i gradove, vlasti su 1920. proglasile vanredno stanje u Slavoniji. Nakon što je Crveni Božo ubijen u zasjedi, vođa družine postao je Čaruga.

Mada su ga siromašni seljaci, kojima je često davao novac i hranu, smatrali spasiocem, u suštini je bio svirepi ubica. Nakon ubistva šumara, žandari su ga konačno uhapsili. Osuđen je na smrt vješanjem. Dana 27. februara 1925, više od 3.000 ljudi čekalo je zloglasnog razbojnika na stratištu u Osijeku. Kad su mu stavili konopac oko vrata bio je hladnokrvan. “Moj naklon, gospodine krvniče… Zbogom, narode, Čaruga putuje”, njegove su posljednje riječi.

Lik Čaruge u istoimenom filmu režisera Rajka Grlića maestralno je utjelovio pokojni bh. glumac Ivo Gregurević te na taj način jugoslavenskog Robina Hooda učinio još slavnijim.

(SB)