Zvanični poziv predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića čelniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću da sa delegacijom posjeti Crnu Goru i naš parlament nije iznenađenje i predstavlja sprovođenje strategije „smanjenja štete“, smatra hrvatski politikolog i nezavisni analitičar, Davor Gjenero.

U izjavi za Pobjedu, Gjenero ističe kako Mandić tim potezom zapravo pokušava da izbjegne to da na njegovo ime bude adresirana krivica za potencijalno neotvaranje, odnosno zatvaranje pregovaračkih poglavlja između Crne Gore i Evropske unije.

JASAN ODGOVOR

"Mislim da će mu od hrvatske strane biti upućen jasan odgovor da sa njim ne žele da sarađuju, jer je politika koju zastupaju on, Aleksa Bečić i Milan Knežević sa stanovišta našeg državnog rukovodstva neprihvatljiva", dodao je hrvatski politikolog, ističući da je prvenstveno važna saradnja dvije Vlade.

Prema njegovim riječima, ta saradnja treba da bude takva da potisne sve političke aktere koji djeluju protiv evropskih integracija i NATO saveza i da, u skladu sa načelima dobrosusjedskih odnosa, rade na rješavanju spornih pitanja. 

Govoreći o odnosu Hrvatske i podršci našoj državi na putu integracija ka Evropskoj uniji, Gjenero podsjeća na nedavnu izjavu nekadašnje šefice hrvatske diplomatije Vesne Pusić, koja je ocijenila da je podrška Crnoj Gori u tom smislu neophodna zbog njenih građana koji su se većinski opredijelili upravu za tu politiku.

"Podrška evropeizaciji Crne Gore je u interesu građana, a protiv djelovanja politike Andrije Mandića. Hrvatska zato mora djelovati na taj način i podržati politiku koja je proevropski orijentisana", ističe on. 

Gjenero je ukazao i na hronologiju događaja koji su doveli do udaljavanja spoljnih politika dvije zemlje ističući, međutim, kako ne očekuje da će Hrvatska direktno potencirati bilateralna pitanja na štetu Crne Gore.

"Mislim da je non-pejper koji je nedavno iz Hrvatske upućen ka Crnoj Gori poslat sa ciljem da se podstakne rješavanje otvorenih pitanja koja postoje između dvije države, a koja nijesu otvarana ni nakon promjena koje su se dogodile na vašoj političkoj sceni nakon 2020. godine. Stav ranije crnogorske administracije bio je takođe jasan, ali se situacija zakomplikovala kada je Vlada Zdravka Krivokapića aktuelizovala pitanje razgraničenja, odnosno kada je objavila da ne priznaje važnu tačku sukcesivnog procesa po kojoj Prevlaka pripada Hrvatskoj", naveo je Gjenero.

DEVIJACIJA ODNOSA

Sa druge strane, on dodaje da je „nepotrebna devijacija odnosa“ između dvije zemlje nastala i nakon ozbiljne pozicije koju su zauzeli Ranko Krivokapić i Raško Konjević kao ministri vanjskih poslova i odbrane u manjinskoj vladi Dritana Abazovića, a koja se odnosila na suočavanje sa agresivnom politikom Slobodana Miloševića prema Hrvatskoj.

"Nakon toga je uslijedila i situacija sa školskim brodom „Jadran“ i izjavom ministra odbrane Dragana Krapovića, poslije čega naš ministar odbrane nije želio da se sastaje sa njim", podsjeća Gjenero.