U Federaciji Bosne i Hercegovine danas stupa na snagu Pravilnik o zabrani pušenja.

Vlasnici ugostiteljskih objekata na vidna mjesta moraju istaći naljepnice o zabrani pušenja u objektu i ukloniti pepeljare sa stolova.

Ipak, primjena pravilnika ne znači potpunu zabranu pušenja. Vlasnici kafića manjih od 50 kvadratnih metara u kojima se poslužuju isključivo pića mogu prijaviti svoje ugostiteljske objekte kao pušačke. U njih neće moću ulaziti maloljetnici, a prostor će morati posjedovati ventilacijski sistem.

Vlasnici većih ugostiteljskih objekata moći će u svojim lokalima osigurati prostore za pušenje. Taj prostor morat će biti zatvoren cijelom površinom svih pripadajućih zidova i plafona, s vratima koja se moraju samostalno zatvarati i koja ne smiju biti otvorena.

Prostor za pušače ne smije biti namijenjen prelazu u druge prostore, njime ne smije biti obuhvaćen šank niti se u njemu smije konzumirati hrana.

Generacija bez pušenja do 2040.

Zabrana pušenja važno je pitanje u Europskoj uniji, a početkom primjene Pravilnika o zabrani pušenja Federacija BiH napravljen je prvi korak ka harmonizaciji propisa s EU.

Ovom temom bave se novinske agencije AFP, Agerpres, ANSA, APA, ATA, BTA, dpa, EFE...

U zajedničkom tekstu objavljenom u okviru European Newsrooma, navodi se kako cigarete, elektroničke cigarete i drugi duhanski proizvodi štetno utječu na zdravlje ljudi diljem svijeta. Pušenje je jedan od vodećih uzroka raka i prerane smrti u Europskoj uniji, a svake godine odnosi oko 700.000 života.

EU želi suzbiti normalizaciju upotrebe duhana i stvoriti generaciju bez pušenja do 2040. godine, no i dalje postoje razlike u pravilima o duhanu unutar Unije, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, APA, ATA, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA, STA, TT u okviru European Newsrooma.

Početkom decembra većina ministara zdravstva Europske unije izrazila je podršku proširenju područja bez pušenja u nastojanju da se smanji broj smrtnih slučajeva od raka. Preporuka je usvojena uz glasove svih zemalja, osim Njemačke i Grčke koje su bile suzdržane, što ukazuje na određene političke podjele po ovom pitanju.

Cilj novih smjernica je ograničiti pušenje u javnim prostorima gdje se okupljaju djeca ili druge ranjive osobe, poput igrališta, zabavnih parkova, javnih bazena, terasa restorana i javnog prijevoza.

Preporuke također ciljaju na nove duhanske proizvode, poput elektroničkih cigareta i grijanih duhanskih proizvoda, kako bi mlade odvratili od pušenja. Smanjenje izloženosti pasivnom pušenju i aerosolima značilo bi bolju zaštitu za nepušače, navodi se u saopćenju za javnost EU-a.

Sedam dana ranije, Europski parlament glasao je protiv rezolucije na istu temu, nakon što su desničarski zastupnici usvojili amandmane za razlikovanje tradicionalnih duhanskih proizvoda od elektroničkih uređaja. Saborska rezolucija imala bi samo simboličnu vrijednost.

Europska komisija predložila je reviziju važećih smjernica iz 2009. jer svake godine oko 700.000 ljudi u EU izgubi život zbog konzumacije duhana, rekao je prije glasovanja novi povjerenik EU za zdravstvo Olivér Várhelyi.

"To je najveći zdravstveni rizik koji se može izbjeći u EU", naglasio je.

Procjenjuje se da upotreba duhana godišnje ubije više od osam miliona ljudi u svijetu, uključujući oko 1,3 miliona nepušača koji su izloženi pasivnom pušenju, pokazuju statistike Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) .

Prema podacima EU-a, četvrtina smrti od raka u EU-u, na Islandu i Norveškoj može se pripisati pušenju, što duhan čini vodećim rizikom od raka. Zdravstvena politika ipak je u nadležnosti država članica EU-a, što znači da su nove preporuke neobvezujuće i glavni gradovi mogu ih slobodno provoditi ili ne.

Kao dio europskog plana “Pobijedi rak”, Europska komisija namjerava stvoriti “generaciju bez duhana” u kojoj će manje od 5 posto stanovništva EU-a koristiti duhan do 2040. godine. Osim toga, EU je izdvojila značajna sredstva za podršku državama članicama u provedbi ovih mjera.

Kroz program EU4Health dodijeljeno je 16 milijuna eura bespovratnih sredstava za promicanje politika protiv pušenja, dok je program Horizon dodijelio 80 miliona eura za istraživanje kontrole duhana i prevencije ovisnosti.

Pad upotrebe duhana, ali sve veći uspjeh e-cigareta

Potrošnja duhana u EU je u padu posljednjih desetljeća, ali tempo varira ovisno o zemlji.

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o stavovima Europljana prema duhanu i srodnim proizvodima, gotovo četvrtina stanovništva EU-a (24%) puši – što je pad od jednog postotnog boda u odnosu na istraživanje iz 2020. – no udjeli se uvelike razlikuju među zemljama. Bugarska (37%), Grčka (36%) i Hrvatska (35%) su rangirane najviše, dok su Švedska (8%) i Nizozemska (11%) rangirane najniže.

Unatoč sve većem usponu e-cigareta, koje konzumiraju osobito mladi ljudi u dobi od 15 do 39 godina, cigarete u kutiji i dalje su najpopularniji izbor. Prosječna potrošnja također ostaje ista u odnosu na brojke iz 2020. godine, s konzumiranih 14 cigareta dnevno.

''S obzirom na opsežno oglašavanje e-cigareta kao zdravijih alternativa tradicionalnom pušenju, one su postale popularne među osobama koje pokušavaju prestati pušiti'', rekao je Josef Hamoud iz Univerzitetskog medicinskog centra u Göttingenu u Njemačkoj, glavni autor studije o dvostrukoj upotrebi e-cigareta i tradicionalnog pušenja.

''Još uvijek postoji mnogo toga što ne znamo o dugoročnim zdravstvenim učincima e-cigareta'', pojasnio je.

Strahujući od masovnog korištenja cigareta među mladima, neke su zemlje zabranile e-cigarete ili barem zabranile verzije za jednokratnu upotrebu ili okuse prilagođene djeci.

U Nizozemskoj je početkom novembra sud potvrdio vladinu zabranu aroma za e-cigarete koje nisu na bazi duhana, uz obrazloženje da potiču mlade na pušenje. Sud u Haagu presudio je protiv duhanskog giganta British American Tobacco. Zabrana aroma na snazi je od 1. januara 2024. godine.

S obzirom na masovne smrtne slučajeve uzrokovane duhanom, mnogi medicinski istraživači pozivaju da e-cigarete ostanu legalne kao alat za prestanak pušenja – uz istovremeno poduzimanje svih mogućih mjera kako bi se spriječilo da mladi počnu s bilo kojom od tih navika.