Premijer Hrvatske Andrej Plenković sastao se u petak u Zagrebu s premijerom Kosova Albinom Kurtijem s kojim je razgovarao o međusobnim odnosima dviju zemalja, situaciji na sjeveru Kosova, evropskom putu te države i dijalogu Beograda i Prištine.

Plenković je dočekao Kurtija u Zagrebu, nakon čega je održan tete-a-tete susret dvojice premijera, kao i sastanak dviju delegacija.

Nakon sastanka upriličeno je potpisivanje nekoliko sporazuma, ugovora i memoranduma te obraćanje medijima.

Plenković je rekao da Hrvatska i Kosovo imaju dobre ekonomske odnose i da je prošle godine ekonomska razmjena dosegnula 200 miliona eura. Ove godine, kako je kazao, za prvih osam mjeseci ekonomska razmjena se približila 150 miliona eura, čime bi do kraja godine trebao biti premašen ukupan volumen razmjene.

Hrvatska i Kosovo su danas potpisali ugovor o socijalnoj sigurnosti, sporazum o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, te sporazum o saradnji u zaštiti od prirodnih, tehničkih i tehnoloških katastrofa. Također je potpisan Memorandum o razumijevanju između Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" i Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova.

U Zagrebu je potpisan i Memorandum o saglasnosti između Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, Ravnateljstva policije, Policijske akademije “Prvi hrvatski redarstvenik” i Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, Kosovske akademije za javnu sigurnost o jačanju saradnje u području edukacije i istraživanja.

Dvojica premijera razgovarala su o hrvatskoj manjini na Kosovu i zajednici Albanaca u Hrvatskoj. Osim toga, razgovarali su i razvoju događaja u regionu te o evropskom putu Kosova.

"Hrvatska snažno podržava članstvo Kosova u Vijeću Evrope, podržavamo nastavak dijaloga sa Srbijom. Smatramo da ona najkrupnija, najvažnija tema, a to je pitanje sjevera Kosova, pitanje četiri općine na sjeveru Kosova - Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok, su ključne teme o kojima premijer Kurti razgovara i sa sugovornicima u Beogradu, i sa Europskim partnerima, da se ti razgovori nastave. Mi želimo mir i stabilnost", kazao je Plenković.

Plenković se osvrnuo i na posljednji napad na Kosovu, odnosno eksploziju na kanalu Ibar - Lepenac, nazvavši ga "terorističkim" činom.

"Gledamo situaciju sa zabrinutošću. Dobro je da su kosovske vlasti u procesu istrage ovoga, možemo reći, terorističkog čina. Njegove posljedice imaju za cilj da se - ako vode nema, nema rada termoelektrane, ako nema termoelektrane, nema struje - dogode veće posljedice za funkcioniranje općeg života na Kosovu. Kosovske vlasti su uključile u proces istrage i međunarodne partneri. Dakle, oni su odmah na početku uzeli i predstavnike KFOR-a i predstavnike Evropske emisije na Kosovu, da zajedničko izvide kako se to dogodilo i što se dogodilo", kazao je Plenković.

Dodao je da taj incident nije izolovan slučaj, te da su mu prethodila još dva.

"Mi želimo stabilno Kosovo, želimo da proces dijaloga između Kosova i Srbije rezultira i normalizacijom odnosa o konačnici u budućnosti i međusobnim priznanjem i naravno funkcioniranjem koje bi dovelo u poziciju i Kosovo da krene na adekvatan način, prema Evropskoj uniji", rekao je Plenković.

Dodao je da je Kosovo, kao međunarodno priznata država realnost i da ne vidi scenarij u kojem bi se ta realnost promijenila.

"Ono što je važno za stabilnost cijelog jugoistoka Evrope je da se odnosi između država koje su nastajale raspadom bivše SFRJ urede na jedan strukturiran, učinkovit način sa međusobnim poštovanjem, bez sukoba i fokusirani na suradnju i na proces europske integracije. To je cijeli smisao europske politike i europske perspektive. Bez toga vraćamo se u neko drugo vrijeme, u neki drugi kontekst za koje siguran sam nitko razuma, nema apetita", istakao je Plenković.

Premijer Kosova je kazao da Kosovo i Hrvatsku dijele istinsko prijateljstvo, snažno partnerstvo i zdrav savez zasnovan na zajedničkim demokratskim vrijednostima, posvećenosti miru i sigurnosti u regionu i jasnoj euroatlantskoj orijentaciji.

"Hrvatska, svojim hrabrim primjerom, svojim narodom koji se borio i prolivao krv za oslobođenje je nadahnuće za sve narode koji teže slobodi, nezavisnosti, demokratiji, integraciji i ekonomskom razvoju i dobrobit građana", kazao je Kurti.

Odgovarajući na pitanje novinara o aktuelnoj situaciji u Srbiji gdje su u toku veliki protesti studenata i koliko će takav razvoj događaja uticati na dijalog Beograda i Prištine, Kurti je konstatovao da "Srbija nije demokratska država".

"Tamo se ne poštuju ljudska prava i prava manjina Nažalost, establišment u Srbiji ne vjeruje u politički pluralizam. Nema vladavine prava, zato ima ovakvih žestokih studentskih protesta. Moj utisak je da je Srbija samo formalno republika, a nemoguće je da postane kraljevina i sadržinski. Zato u ovom jazu oni su postali, kao što ih oduvijek znamo, paravojna država. Kod nas pošalju Milana Radojčića da izvrši terorističke akcije, a po Beogradu tuku studente. Mi znamo iz historijskog iskustva kako se ovo završava. Ali izgleda da Beograd nije naučio ništa iz svoje prošlosti", rekao je Kurti.

Naglasio je da Kosovo želi dobrosusjedske odnose sa Srbijom te poziva Brisel da izvrši pritisak na Beograd da poštuje sporazum o normalizaciji odnosa.

"Zato imamo sporazum iz Brisela i taj sporazum je modeliran primjerom Njemačke iz 1972. godine, a to je de facto međusobno priznavanje. Imamo sporazum, imamo i sporazum o implementaciji tog sporazuma, ali svake sedmice Beograd radi razne prekršaje tog sporazuma i ne dozvoljava implementaciju istog. Znači mi mislimo da imamo i više od dijaloga jer imamo sporazum. Insistiramo da Brisel pravi pritisak nad Beogradom da bi oni poštovali sporazum i da ga što prije implementiramo kako bismo imali normalizaciju odnosa kao dvije normalne države. Kosovo je normalna država. Imamo istaknuti ekonomski rast, imamo demokratski progres, ali naši normalni odnosi treba da imaju i normalnu Srbiju", izjavio je Kurti, prenosi Anadolija.