Privreda u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) i dalje nastavlja da pada, pa je spoljnotrgovinski deficit u 10 mjeseci ove godine iznosio 1,93 milijarde KM.

Ovo su zvanični podaci Privredne komore RS, navedeni u dokumentu "Privredna kretanja".

- Industrijska proizvodnja, u periodu januar-oktobar 2024. godine, smanjena je za 5,6 posto u odnosu na uporedni period 2023. godine. Posmatrano po područjima djelatnosti, područje vađenje rude i kamena bilježi pad proizvodnje od 11,1 posto. Pad proizvodnje u području prerađivačka industrija iznosi 4,7 posto, dok je u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija proizvodnja manja za 6,4 posto. Broj zaposlenih u industriji za deset mjeseci 2024. godine, u odnosu na broj zaposlenih u istom periodu 2023. godine, smanjen je za 4,8 posto. U područjima vađenje ruda i kamena broj zaposlenih je veći za 0,5 posto, a u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija rast zaposlenosti iznosi jedan posto. Prerađivačka industrija bilježi pad broja zaposlenih za 6,2 posto - piše u ovom dokumentu.

Dodaje se da je ukupan obim robne razmjene RS sa inostranstvom u periodu januar-oktobar 2024. godine iznosio 10,27 milijardi KM.

- Ostvaren je izvoz u vrijednosti od 4,17 milijardi KM, što je u odnosu na izvoz u istom periodu 2023. godine manje za 186,45 miliona KM, odnosno manji je za 4,3 posto. Uvoz je iznosio 6,1 milijardu KM i povećan je za 270,69 miliona KM, odnosno veći je za 4,6 posto. Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,93 milijarde KM. U poređenju s prethodnom godinom došlo je do povećanja deficita za 457,14 miliona KM, odnosno deficit je veći za 31 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68,4 posto, dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,7 posto, odnosno manja je za 6,3 procentna poena - navodi se u podacima Privredne komore RS.

Dalje piše da je Poreska uprava RS za deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila 3,352 milijarde maraka, što je za oko 392 miliona KM ili 13 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno za 787,3 miliona KM ili 31 posto više nego u prvih 10 mjeseci 2022. godine.

Ekonomist Milenko Stanić smatra da su svi ovi podaci zabrinjavajući.

- I pored tih elemenata, imamo postotak rasta BDP-a od 1,5 do 1,7 posto. Ipak, taj rast nije generisan na bazičnim privrednim granama i rezultat je povećanja aktivnosti u uslužnom sektoru, odnosno u trgovini i turizmu. Taj uslužni dio ekonomije troši uglavnom proizvode iz uvoza i to je problem, te taj mali rast BDP-a nije kvalitetan rast koji će poboljšati uvjete u ekonomiji. Zabrinjavajući je pad izvoza i industrijske proizvodnje od početka godine. Osnova nije dobra za iduću godinu, jer je dosta poslova prekinuto u ovoj. Zanavljanje poslova i ugovora unutar EU će ići mnogo teže nego što je održavanje postojećih odnosa. Realna je procjena privrednika da će iduća godina biti dosta teža. Promjene i prestrukturisanje proizvodnje ide dosta sporo, a i nemamo ozbiljnih krupnih preduzeća koja mogu generisati istraživanje, razvoj i nove tehnologije. Realno je očekivati dalje usporavanje privrednog rasta i izvoza, te dalje povećanje spoljnotrgovinskog deficita - objasnio je Stanić.

Kako pišu Nezavisne novine, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o iznosu minimalne plaće za 2025. godinu.

Ona je početkom ove godine skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM ili skoro 30 posto.

Sindikat sa jedne strane traži da on iznosi 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se minimalna plaća u RS, prema svim ekonomskim parametrima, ne bi smjela povećavati.

Ako ne dođe do dogovora, Vlada RS će odlučiti koliko će iznositi minimalna plata za narednu godinu.

Na osnovu kojih parametara bi Vlada RS trebalo da poveća minimalnu plaću, nije poznato.