NESTALA JE NJEMAČKA KAKVU SMO POZNAVALI: Propao je eksperiment i ispod površine se krije haos

Sve se tako raspalo preko noći

  • Evropa

  • 24. Dec. 2024  

  • 0

Pad njemačkog kancelara Olafa Scholza koji je preuzeo vladu nakon Angele Merkel nije nikoga iznenadio, a ni šokirao. Bio je to krah trostranačke koalicije koja nije imala izgleda nastaviti vladati, a Scholz će ostati upamćen kao kancelar koji nije imao ni popularnost ni rezultate. Sve se tako raspalo preko noći, a mnogo je bolnije i važnije pitanje šta je s Njemačkom, piše Dnevno.hr.

Novinarka Anna Sauerbrey možda je to najbolje opisala: “Izvan Njemačke, Njemačka je još automobilska zemlja, dom cvjetajuće privrede. Izvan Njemačke, Njemačka je još prosperitetna zemlja, gdje svi voze BMW ili slično. Izvan Njemačke, Njemačka je još dobro uređena zemlja, ugodno mjesto i politički i društveno. A u Njemačkoj, Njemačka se više ne osjeća kao Njemačka.”

Priča o Scholzovu padu počela je smjenom ministra finansija Christiana Lindnera, što je natjeralo Slobodne demokrate da napuste koaliciju. Kancelar je ostao sa Zelenima, što nije bilo dovoljno da održi vlast. Izabrao je najbolje, a to su prijevremeni izbori 23. februara. “Na prvi pogled priča o raspadu vlade izgleda kao prilično dosadan politički triler ‘Kuća od karata’, u čijem je središtu borba za proračun. No ispod buke krije se egzistencijalna kriza. Ekonomski prosperitetna, socijalno kohezivna i politički stabilna Njemačka nestala je. I ova vlast, ideološki rastrgana i poljuljana vanjskim šokovima, pokazala se nesposobnom nositi se s tim”, smatra njemačka novinarka.

(Foto: Pexels)

Pad divova

Kada se pogleda unatrag, stvari nisu dobro išle za vodeću zemlju Evrope. Baš kada je Angela Merkel, nakon 16 godina obavljanja kancelarske dužnosti, odustala od tog teškog posla, Nijemci su bili pomalo umorni od konzervativne, desne stranke koja je dominirala zemljom. Htjeli su neke promjene, što je i logično, pa je Olaf Scholz iskoristio situaciju i doveo SPD na vlast. Bilo je to vrijeme u kojem su se na njemačkoj političkoj sceni pojavili mladi ili mlađi perspektivni političari, poput Annalene Baerbock, a novi vjetrovi došli su iz stranke Slobodni demokrati koja se zalagala za građanske slobode.

Ubrzo je Vladimir Putin izveo grubu agresiju na Ukrajinu i došlo je do problema u snabdjevanju Evrope ruskom naftom i plinom. Merkel je godinama imala specifičan odnos s Putinom i kontrolisala je diktatorove ambicije. Amerika je ponudila spasonosnu formulu u obliku sankcija, koja naravno nije dala rezultate, a Njemačka ju je, kao i cijela Evropa, prihvatila. Otkazane su narudžbe energenata iz Rusije i stvorio se veliki problem za Njemačku.

Snovi o zelenoj energiji brzo su nestali i grozničavo su se tražili načini da se dođe do plina na međunarodnom tržištu.

Dok je Amerika iz svega toga profitirala, Evropa je zapala u probleme. Njemački divovi, poput Volkswagena, počeli su otpuštati radnike i zatvarati pogone, nekada istaknuta evropska ekonomija posustajala je na svakom koraku.

“Razlozi pada su složeni. Nagli prestanak dotoka jeftinog ruskog plina velik je faktor, naravno, a vladina agenda zelenih reformi postepenim ukidanjem uglja i većim oslanjanjem na obnovljive izvore energije povećala je troškove energije. To nije pomoglo njemačkim proizvođačima automobila koji se bore s kineskim kolegama. Neke su firme očito donijele loše odluke. Općenito, vlada je kriva za premalo ulaganja ne samo u ključne industrije nego i u škole, željeznice i ceste. Sve u svemu, slika je sumorna”, konstatiraju analitičari.

(Foto: Pexels) 

Problem imigracije

Pod povećalom se našao i njemački stav iz vremena Angele Merkel o imigraciji.

Njemačka je bila zemlja koja je širom otvorenih ruku primila vojsku imigranata, a onda su počeli problemi.

S jedne strane, činjenica da je Njemačka multietničko, multireligijsko društvo široko je prihvaćena. Ali, s druge strane, tinjalo je nezadovoljstvo koje je povremeno prelazilo u valove bijesa zbog imigracije. Idealno tlo za krajnju desnicu, što se i dogodilo. “Kombinacija tih muka rezultirala je razornim političkim učinkom. Suočenom s tolikim poteškoćama, Scholzu je bilo sve teže vladati. Javnost nije bila blagonaklona: frustracija vladom raširena je, njene se stranke apsolutno ne sviđaju građanima. U takvoj grozničavoj atmosferi novoosnovana proruska stranka Savez Sahra Wagenknecht napredovala je, a krajnje desna Alternativa za Njemačku učvrstila se kao druga najpopularnija stranka u zemlji. Ako je trostranačka koalicija bila eksperiment u suočavanju s fragmentiranom politikom zemlje, nije uspjela. Trenutak u kojem je Donald Trump u usponu, a Evropa u neredu ne može biti gori za njemačko društvo”, stav je stručnjaka.

Izbori koji se očekuju 23. februara bit će tek četvrti izvanredni izbori u 75 godina od utemeljenja moderne države. Trenutak odražava novu eru razjedinjenije i nestabilnije politike u zemlji koja je odavno poznata po trajnim koalicijama izgrađenima na mukotrpnom konsenzusu. U februaru ništa neće biti jasno, samo to da SPD više neće vladati Njemačkom, a trebat će još mjesec ili dva da se dogovori nova koalicija. Čelno mjesto, nema sumnje, pripast će demokršćanima, koji će se tako vratiti na vlast. Ne odustaje ni Scholz, najavljuje veliku borbu za novo povjerenje građana, što je malo vjerojatno.

Mnogo je realnije da će novi njemački kancelar biti Friedrich Merz, čelnik konzervativne Kršćansko-demokratske unije, političar s golemim iskustvom.

(Foto: Pexels)

Privremena vlada

“Napuštate zemlju u jednoj od najvećih privrednihkriza u poslijeratnoj historiji”, komentirao je Scholzov pad.

Ipak, ni konzervativci neće moći sami vladati pa već sada postoje brojne varijante buduće vlade. A nije isključena ni velika koalicija, s kojom Nijemci imaju bogato iskustvo. Svi se, međutim, slažu da s krajnjom desnicom, bez obzira na rezultate izbora, neće biti koaliranja. Već se procjenjuje da će AfD dobiti 18 posto glasova, a možda i više.

Prijevremene izbore svi su u Njemačkoj očekivali i za njih se pripremali.

Problem je što se kriza širi u dvjema najutjecajnijim europskim državama, Njemačkoj i Francuskoj. “To produbljuje krizu vodstva u Evropi u vrijeme sve većih privrednih i sigurnosnih izazova. Rat u Ukrajini došao je do ključnog trenutka. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji otvoreno prezire transatlantski savez, trebao bi preuzeti dužnost u Sjedinjenim Državama. A sada će Njemačka, najveća evropska privreda, biti u rukama privremene vlade koja neće moći donositi glavne političke odluke.”

Njemačka je poznata po trajnim koalicijama koje, uprkos razlikama, mogu biti uspješne. Ali mnogo se toga i ondje promijenilo.

Glavne stranke dobivaju manje glasova, a sve više glasača okreće se ekstremno desnim i krajnje lijevim strankama.

Nestabilna trostranačka koalicija pod Scholzom mogla bi biti predznak onoga što dolazi.

Sedam stranaka sada juriša prema vlasti, a tu su i relativno nova imena za vrh njemačke politike, poput Roberta Habecka kao vodećeg kandidata lijevo orijentiranih Zelenih.

Kampanjom će vjerojatno dominirati nekoliko pitanja koja su uznemirila velik dio Evrope: kako oživiti posrnule privrede, premostiti rastuće društvene podjele, ublažiti zabrinutost glasača zbog imigracije i poduprijeti nacionalnu odbranu.

Kakvi će biti odnosi s Amerikom i Kinom, a kakva sudbina Evropske unije.

(Foto: Pexels)

Teške riječi

Pitanje svih pitanja jest što će se događati u svijetu kada se bude slagala nova njemačka vlada.

To u ovom trenutku niko ne može pretpostaviti pa je krajnje neizvjesno koje će teme prevladavati i među Nijemcima kada budu izlazili na birališta i među strankama koje žele voditi zemlju sljedećih godina.

Mijenjat će se i odnos Njemačke prema Ukrajini, u to nema sumnje. A naoružavanje Njemačke postaje sve važnije pitanje.

Kako sada stvari stoje, CDU i SPD ne žele koalirati, Merz i Scholz ne bi bili voljni raditi zajedno. Merz to ne može zamisliti ni sa Zelenima. Svi su svjesni da vrijeme ne radi za Njemačku i da treba ubrzati proces formiranja nove vlade, što nije nimalo lako. Sada se čuju teške optužbe među samim političarima, ali to je normalno kada padne vlada. Bit će tako i sljedeća dva mjeseca, a ispod svjetla reflektora grozničavo se traži optimalno rješenje za zemlju koja je bila pokretač i motor EU-a. Svaki izgubljeni dan donijet će brojne posljedice za posrnulu ekonomiju nekada jake Njemačke. Nekada.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...