Svaka osoba koja u Njemačkoj ima 35 godina uplata u penzioni sistem smatra se dugotrajno osiguranom osobom i pod određenim uslovima može ranije otići u penziju. Međutim, pitanje koje mnogi postavljaju glasi: kolika je zapravo penzija nakon tolikog radnog staža?

Prema pravilima njemačkog penzionog osiguranja, dugotrajno osigurane osobe mogu iskoristiti mogućnost prijevremenog odlaska u starosnu penziju. No, uslovi zavise od godine rođenja. Oni rođeni između 1949. i 1963. godine i dalje mogu u penziju prije navršenih 67 godina bez umanjenja, dok svi rođeni 1964. godine ili kasnije moraju raditi do 67. godine ako žele izbjeći smanjenje penzije, pojašnjava Fenix Magazin.

Iako je moguće otići u penziju već sa 63 godine, to povlači trajno umanjenje iznosa penzije od čak 14,4 posto. Taj gubitak moguće je nadoknaditi dodatnim uplatama, ali se prije takve odluke preporučuje zatražiti zvaničnu procjenu od njemačkog penzionog osiguranja (Deutsche Rentenversicherung). Njemačka zakonska penzija temelji se na fiksnoj formuli koja uključuje penzione bodove, faktor pristupa, vrstu penzije i trenutnu vrijednost penzije. Ključni faktor su penzioni bodovi, a jedan bod godišnje dodjeljuje se osobi s prosječnim godišnjim prihodom.

Od 1. jula 2025. godine, vrijednost jednog penzionog boda iznosit će 40,79 eura bruto, što predstavlja povećanje od 3,74 posto. Procijenjeni prosječni godišnji prihod za tu godinu iznosi 50.493 eura bruto, odnosno 4.207,75 eura bruto mjesečno. Onaj ko 35 godina zarađuje prosječnu platu, prikupit će 35 bodova. Njegova bruto penzija tada iznosi 1.427,65 eura mjesečno (35 x 40,79 €).

Za poređenje, tzv. standardna penzija temelji se na 45 godina doprinosa uz prosječan prihod i od jula 2025. iznosit će 1.835,55 eura bruto mjesečno. Dakle, osoba sa 35 godina staža dobit će čak 408 eura manje svakog mjeseca, što predstavlja značajnu razliku tokom cijelog penzionog perioda, piše Fenix Magazin.

Njemački mediji objavili su konkretne primjere izračuna penzije koji zavise od visine godišnje bruto plate i dužine radnog staža. Tako osoba koja zarađuje 30.000 eura godišnje (2.500 eura mjesečno) može nakon 35 godina rada očekivati penziju od 842,31 eura, dok bi nakon 45 godina radnog staža primala 1.082,97 eura. Za godišnju platu od 40.000 eura (3.333 eura mjesečno), penzija bi iznosila 1.127,84 eura nakon 35 godina, odnosno 1.450,08 eura nakon 45 godina.

Detaljniji izračuni

Osobe s godišnjom platom od 45.358 eura (3.779 eura mjesečno) mogle bi računati na 1.270,61 eura nakon 35 godina i 1.633,64 eura nakon 45 godina. Ako je godišnja zarada 50.493 eura (4.207 eura mjesečno), penzija bi iznosila 1.427,65 eura za 35 godina i 1.835,55 eura za 45 godina. Za one koji godišnje zarađuju 60.000 eura (5.000 eura mjesečno), iznosi penzije su 1.698,90 eura za 35 godina i 2.184,30 eura za 45 godina, dok bi neko s godišnjom platom od 70.000 eura (5.833 eura mjesečno) mogao računati na 1.984,43 eura penzije nakon 35 godina te 2.551,41 eura nakon 45 godina staža.

Važno je naglasiti da se u penzioni staž ne ubraja isključivo period plaćenog rada. Njemačko penziono osiguranje priznaje i druge okolnosti koje ulaze u obračun potrebnih 35 godina za status dugotrajno osigurane osobe. To uključuje periode uplaćenih doprinosa kroz zaposlenje, samozapošljavanje ili dobrovoljne uplate, kao i vrijeme provedeno u odgoju djece (prve 2,5 do 3 godine po djetetu), kućnu njegu, bolovanje, nezaposlenost, školovanje, studij, trudnoću, ali i posebne situacije poput političkog progona.