Autoritarna vladavina porodice al-Assad trajala je 54 godine, ali sada je tome došao kraj. Komanda sirijske vojske objavila je u nedjelju da je 24-godišnja vladavina predsjednika Bashara al-Assada došla kraju nakon brze ofanzive opozicionih snaga u glavnom gradu Damasku.

Donedavni sirijski predsjednik odletio je u Moskvu gdje mu je lično azil odobrio Vladimir Putin, piše Dnevno.hr.

Hrvatska je imala dobre odnose sa Assadom i njegovim režimom sve do početka rata 2011. godine. Tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prvi se put susreo sa Basharom al-Assadom 2004. godine kada je u sklopu arapske turneje u Siriji otvorio prostorije hrvatskog počasnog konzulata, a potom je učestvovao i u sirijsko-hrvatskom privrednom forumu.

Četiri godine kasnije Mesić je opet posjetio Siriju prilikom obilaska hrvatskih vojnika na Golanskoj visoravni, a 2009. godine sirijski predsjednik Bashar al-Assad na Mesićev poziv stiže u Hrvatsku i tako postao prvi predsjednik Sirijske Arapske Republike koji je posjetio Hrvatsku.

Razmjenjivali pisma

Osim Mesića, Asada su tada primili i tadašnja premijerka Jadranka Kosor i tadašnji predsjednik Sabora Luka Bebić.

"Predsjednik hrvatskog parlamenta i predsjednik Sirije razgovarali su o bilateralnim odnosima, koji se mogu ocijeniti dobrim i prijateljskim, te o mogućnostima unaprjeđenja saradnje, što je cilj posjeta sirijskog predsjednika Hrvatskoj. Istaknuta su područja saradnje od posebnog interesa za obje zemlje: privreda, energetika i turizam. Hrvatska i Sirija imaju komplementarne privrede, te postoje realne mogućnosti za povećanje postojeće i otvaranje novih područja saradnje. Što se energetike tiče, u Siriji već djeluju Naftaplin, Crosco i Geofizika, ali i tu postoje još neiskorištene mogućnosti za saradnju. Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednik Sirije Bashar Al-Assad na kraju su razgovora razmijenili i mišljenja o sigurnosno-političkoj situaciji na Bliskom istoku’, istaknuto je na tada na stranicama Sabora povodom Assadove posjete.

Nakon završetka predsjedničkog mandata Mesić je i dalje ostao u jako dobrim odnosima i stalnom kontaktu sa Basharom al-Assadom, a navodno su preko raznih posrednika razmjenjivali pisma i poruke te mišljenja.

Težak udarac Ini

U februaru 2012. godine Ina je izgubila naftna polja u Siriji. Bio je to težak udarac Ini koja je u istraživanje i razvoj naftnih polja uložila oko milijardu dolara, a ostala je bez svega zbog naoružanja koje je iz Hrvatske došlo u ruke pobunjenika, a veći dio tog oružja kasnije je završio u rukama boraca tzv. Islamske države. ‘Tim činom Hrvati su sebi zatvorili vrata Sirije i naftnih polja jer su ih Sirijci uvijek smatrali prijateljima, a Hrvati su im zabili nož u leđa’, rekao je 2016. za Večernji list Ahmed Munir tadašnji ministar za pomirbu i Asadov savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Iako je isti list tvrdio da je Mesić Ini spasio bušotine u Siriji, to nije bilo tačno. One su ostale u rukama Asadovog režima, a pojedini hrvatski stručnjaci sada se nadaju kako je stiglo vrijeme za povratak vrijednih naftnih polja.

‘Napokon imamo priliku doći do naših naftnih polja u Siriji, to je hrvatska imovina, a ta polja vrijede milijarde dolara. Pitanje je samo koja se grupacija sada nalazi na tom području. Ali, Sirija će uskoro dobiti oblik države i sve će ovisiti o umijeću hrvatske politike da vrati ta polja nazad. U Ini svojedobno nije bilo sluha za to, ali to je hrvatska imovina i imamo pravo na ta polja. Ona nisu ni ušla u pregovore s Molom kada se Ina prodavala, rekao je za 24sata Davor Štern, stručnjak za energetiku te dodao da sada samo treba pričekati da se Sirija prizna te da Amerika i Europa skinu sankcije.