U ponedjeljak navečer na jugu Sirije istaknuta je izraelska zastava. To je, u najmanju ruku, neuobičajeno. Iako je iza kulisa postojalo nimalo jednostavno, decenijama dugo smanjenje tenzija između izraelske vlade i Assadovog režima, odnosno bivše sirijske vlade, ove dvije države se uglavnom međusobno smatraju neprijateljskim, piše Deutsche Welle.

Ubrzo nakon što je izraelska zastava podignuta na jednom raskršću u južnoj provinciji Sweida, gdje živi veliki broj sirijske manjine Druza, drugi mještani su je skinuli i zapalili.

Podizanje i spaljivanje zastave dogodilo se nakon još jednog zabrinjavajućeg incidenta tokom vikenda: pucnjave u Jaramani, predgrađu Damaska sa većinskim druškim stanovništvom, između lokalnog stanovništva i novih sirijskih snaga sigurnosti. Ali izvještaji su bili kontradiktorni: da li je zajednica Druza bila meta nove vlade ili je u pitanju sukob bez političke pozadine?

Ko su Druzi?

„Bilo je svakakvih glasina“, rekao je za DW mještanin Jaramane, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti situacije. „Neki ljudi kažu da su Druzi, koji su se borili protiv snaga sigurnosti, imali veze s Druzima u Izraelu i da su ih oni tajno finansirali kako bi ovdje pravili probleme.“

Druzi su mala bliskoistočna vjerska zajednica koju karakteriše eklektičan sistem doktrina. Procjenjuje se da oko 150.000 Druza u Izraelu ima izraelsko državljanstvo, redovno služi vojni rok i važe za vrlo lojalnu zajednicu prema državi Izrael. U Siriji, oko 700.000 Druza čini jednu od najvećih manjinskih zajednica u zemlji i vrši pritisak na novu sirijsku vladu da štiti prava manjina.

„Drugi, uključujući mnoge iz organizacija civilnog društva, okrivljuju vjerske vođe (ove zajednice) da igraju na kartu odnosa s Izraelom kako bi stekli veću moć unutar nove vlade“, nastavio je izvor.

Sigurnosne snage nove sirijske vlasti (Foto: AFP)

U nedjelju, reagujući na pucnjavu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je izraelska vojska spremna braniti sirijsku manjinu Druza od svake prijetnje koju bi mogla predstavljati nova sirijska privremena vlada. „Ako režim naudi Druzima, nanijet ćemo mu štetu“, rekao je Netanjahu.

To je izjavljeno uprkos činjenici da privremena vlada – kojom trenutno rukovodi Hayat Tahrir al-Sham, ili HTS, pobunjenička milicija koja je predvodila ofanzivu kojom je srušen autoritarni Assadov režim – za sada zagovara nacionalno jedinstvo. Ova vlada tvrdi da bi sve sirijske etničke i vjerske manjine, poput Kurda, kršćana, Druza i Alavita, trebale imati udjela u vođenju zemlje.

Iako postoje različite frakcije i mišljenja unutar sirijske zajednice Druza, posmatrači kažu da većina odbija izraelsku „zaštitu“.

Zašto Izrael „brani“ Druze?

Izrael već dugo primjenjuje ono što se naziva „doktrina periferije“, tražeći saveznike među nemuslimanskim manjinama, poput Druza, i državama u regiji kako bi ojačao vlastitu sigurnost, istakla je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy Instituta za odgovorno upravljanje iz Washingtona, u objavi na platformi X.

Stanovništvo Sirije, koje broji oko 25 miliona ljudi, veoma je raznoliko, s više etničkih grupa i religija, od kojih su neke i dalje podijeljene decenijama diktature i građanskog rata. Razni strani akteri podstiču te podjele kako bi ostvarili vlastite ciljeve, izjavio je za DW Andreas Krieg, viši predavač na Kraljevskom koledžu u Londonu, na Odsjeku za sigurnosne studije.

„Vidjeli smo da Rusi šire priče protiv HTS-a, predstavljajući sebe kao zaštitnike kršćana tokom Božića. Vidjeli smo kako Iranci tvrde da su zaštitnici šiita u Siriji, a Izrael radi isto govoreći da su oni tu da štite Druze“, navodi Krieg.

Posljednje što Izrael želi jeste „inkluzivna vlada u Siriji koja bi mogla stabilizirati zemlju do te mjere da bi imala snagu i sposobnost odgovoriti Izraelu“, tvrdi Andreas Krieg.

Izraelska invazija?

Stručnjaci smatraju da su izjave o zaštiti manjina, koje dodatno produbljuju podjele, povezane i s drugim dijelom izraelske strategije u Siriji, a to su trupe na terenu.

Od početka decembra, kada je zbačen Assadov režim, Izrael je pokrenuo redovne zračne napade na Siriju. Prema podacima grupe za monitoring Armed Conflict Location and Event Data (ACLED), Izrael je izveo više zračnih napada na Siriju u decembru 2024. godine, nakon pada Assadovog režima, nego tokom cijele 2023. godine, i „uništio između 70% i 80% strateških vojnih kapaciteta bivšeg režima u prvih 48 sati“, napisali su istraživači ACLED-a.

Benjamin Netanyahu (Foto: Evelyn Hockstein/afp/profimedia/Evelyn Hockstein/afp/profimedia)

Ove sedmice, Izrael je izveo dodatne zračne napade na, kako navodi, vojne ciljeve u Siriji.

Izrael je također premjestio trupe u tampon zonu pod nadzorom UN-a, uspostavljenu između dviju država, kako bi osigurao poštivanje sporazuma o razdvajanju snaga iz 1974. godine. Izrael navodi da je to neophodno radi sigurnosti dok se ne formira legitimna sirijska vlada. Međutim, od tada izraelski zvaničnici najavljuju da će trupe ostati tamo duži period.

Snage UN za nadzor razdvajanja (UNDOF), zadužene za kontrolu tampon zone, izrazile su zabrinutost. „Od 7. decembra, UNDOF je primijetio značajno povećanje kretanja izraelskih trupa unutar zone razdvajanja i duž linije prekida vatre“, stoji u njihovom saopćenju. „UNDOF je obavijestio izraelsku stranu da ove aktivnosti predstavljaju kršenje sporazuma.“

Satelitske snimke iz januara, koje su analizirali BBC i Al Jazeera, potvrdile su dugoročniju izraelsku prisutnost u Siriji. Izjave lokalnog stanovništva u tim područjima, prikupljene od strane medijske kuće Syria Direct, sugeriraju da izraelska vojska preuzima kontrolu nad tim teritorijama. Izgrađeni su novi putevi i objekti, farmerima je zabranjeno obrađivati vlastitu zemlju, maslinici, kuće i pumpe za vodu su uništeni, a neke mještane izraelske snage su odvele u pritvor.

Nakon što se situacija pogoršala, mještani sela rekli su za Syria Direct da im je izraelska vojska nudila vodu, hranu, struju, pa čak i posao na okupiranoj Golanskoj visoravni.

Kršenje međunarodnog prava

Tokom govora u nedjelju, izraelski premijer Netanjahu otišao je i korak dalje, zahtijevajući „potpunu demilitarizaciju južne Sirije“.

„Izrael je ozbiljno prekršio međunarodno pravo, ne samo time što je okupirao sirijsku teritoriju i nezakonito je zadržao“, objašnjava londonski stručnjak Andreas Krieg, „nego i korištenjem vojne sile unutar Sirije protiv ciljeva koji trenutno ne predstavljaju neposrednu prijetnju Izraelu.“

To može imati pozitivne kratkoročne rezultate, ali neće dovesti do dugoročne sigurnosti, ocjenjuje vojni strateg za DW. „Izrael sebe i dalje vidi kao državu opkoljenu neprijateljima“, objašnjava Krieg. „U njihovom shvatanju, još od 1948. godine, kada je Izrael osnovan, oni vode rat protiv svih svojih susjeda. Zato nema povjerenja... umjesto da sarađuju s novim vodstvom Sirije, Izrael ponovo bira put konfrontacije.“

U sličnim situacijama u susjednim zemljama, sukobi su na kraju dovodili do stvaranja otpora, koji su dodatno ugrožavali Izrael, ističe analitičar s londonskog King’s Collegea.

Već su se pojavili prvi izvještaji o jednoj maloj grupi na jugu Sirije, koja sebe naziva „Front islamskog otpora u Siriji“, a koja navodi da je spremna boriti se protiv izraelskih vojnika koji se trenutno nalaze na njihovoj teritoriji.