Radnici u Federaciji Bosne i Hercegovinu u narednoj 2025. godini imaće zagarantovanu najnižu platu u iznosu od 1.000 maraka, umjesto dosadašnjih 619, odlučeno je na sjednici Federalne vlade krajem 2024. godine. Nakon ove odluke ne smiruju se reakcije i negodovanja kako poslodavaca, tako i opozicionih političara, ali i ekonomskih stručnjaka.

Tako se Udruženje poslodavaca u FBiH zahvalilo svim poslodavcima koji su aktivno učestvovali u istupanjima u medijima kako bi se skrenula pažnja na ozbiljne posljedice nedavne Odluke Vlade Federacije BiH o minimalnoj plati za 2025. godinu koja ugrožava opstanak velikog broja firmi i radnih mjesta. Iz SDA navode kako je takva odluka bez pratećeg seta fiskalnih zakona rizičan potez.

Ekonomista i bivši diplomata u Belgiji Draško Aćimović za Slobodnu Bosnu govoreći o ovoj temi kaže da se radi o populističkom sredstvu čiji je cilj rušenje države BiH, te potcrtava da se mora ujednačiti poreski i sistem doprinosa na nivou cijele države. Također, dodaje da nema pravilne fiskalne politike na nivou BiH.

Govoreći o odluci Vlade FBIH o povećanju minimalne plate na 1.000 KM poziva se na projekat fiskalne reforme koji je pokrenuo USAID prije nekoliko godina.

Zašto se te fiskalne reforme nisu usvojile i implementirale

“Citirao bih američki USAID koji je pokrenuo 2021. godine projekat fiskalne reforme II, novo petogodišnje ulaganje od 10 miliona dolara u poboljšanje fiskalnog sektora u BiH. Savremeni fiskalni sistem koji podržava zdravo poslovno okruženje i osigurava otvorene transparentne i nekorumpirane javne finansije važan je za postizanje samoodrživosti Bosne i Hercegovine. To znači da na radu fiskalne reforme imamo svjetske organizacije koje su do sada dale na desetine milione dolara, pripremile projekte fiskalne reforme. Pitanje je zašto se te fiskalne reforme nisu usvojile i implementirale? Ne postoji jednoznačan odgovor na bilo koje pitanje vezano za tu temu, jer ekonomija ne može biti ovo sada – a to je populističko sredstvo u cilju rušenja države BiH”.

Na pitanje koje su posljedice ove Vladine odluke, naš sagovornik se pita ko tom odlukom uskraćuje radnike i poslodavce za nekih cirka 400 maraka?

“Ko radnicima i poslodavcima na tih 1770 konvertibilnih maraka uzima 400 KM? Umjesto 1400 KM, u ovom momentu se govori o 1000 maraka neto. Poslodavci bi sigurno svi bili saglasni na bruto 1776 maraka da isplate neto 1400 KM. To je logika da se na taj način ujednači sistem poreza i doprinosa kao u većini evropskih zemalja. Postavlja se pitanje ko ovom odlukom uskraćuje radnike i poslodavce za nekih cirka 400 maraka? S druge strane, ekonomija je krug povezanih stvari, ne možemo to gledati kroz prizmu ekonomsko-populističkih izjava. Jer to nisu stvari koje se mogu donositi preko noći, na način kako su sada donešene”, pojašnjava Aćimović.

U daljem razgovoru, ekonomista upozorava se BiH kao država ruši neujednačenim sistemom poreza i doprinosa. Također se dotakao i uvođenja neradne nedjelje u FBiH.

“Zašto nisu usvojeni fiskalni savjeti, konkretno fiskalna reforma za koju su USAID i druge organizacije do sada izdvojile na desetine miliona dolara? Zašto to nije implementirano. Drugo, BiH kao država se ruši neujednačenim sistemom poreza i doprinosa. Ako imamo PDV na nivou cijele države jednak, onda nemamo problema što se tiče tog dijela poreskog sistema. Kada pravite odvojeni sistem između entiteta a koji se graniči samo jednom ulicom u nekim dijelovima, ili nekoliko kilometara u potpunosti se pravi jedan nekontrolisan sistem zbog čega je BiH najkorumpiranija zemlja u Evropi i druga u euroazijskom prostoru”, kaže Draško Aćimović, te dodaje:

“Ako u jednom dijelu usvojite neradnu nedjelju, u drugom ne usvojite, imamo prelijevanje novca iz jednog dijela u drugi. Što se tiče subvencija, one trebaju biti usmjerene u reformu javne uprave. To znači da se smanjenjem javne uprave finansiraju ljudi, te subvencioniraju kako bi pokrenuli privatne biznise. To treba da je cilj svih subvencija, a ne ovih sadašnjih diskriminatornih i bespovratnih sredstava na kojima je najveći kriminal i korupcija.”

Prelijevanje novca iz FBiH u RS

Na kraju razgovora, pojašnjava da neradna nedjelja u FBiH vodi u diskriminaciju.

“Da bi smanjili javnu upravu moramo napraviti efikasan i privlačan privatni sistem. To možemo raditi tako da subvencioniramo ili, uslovno rečeno, ljude koji hoće da se bave privatnim biznisom da se njima pomogne za otvaranjem novog biznisa. Na taj način da se čini realni biznis interesantnim, odnosno na  drugi način se ruši privatni biznis, a ojačava javna administracija.

Neradna nedjelja vodi u diskriminaciju. BiH je jedna država. Ako u jednoj ulici nedjeljom ne možete da kupite, onda pređete u drugu i punite budžet te druge ulice, to je prelijevanje novca iz FBiH u RS”, zaključio je Aćimović.

S. Gojak