U javnom prostoru već neko vrijeme prisutan je pojam "gaslighting" koji se odnosi na specifičan oblik emocionalnog zlostavljanja i mentalne manipulacije koji narušava sposobnost pojedinca da vjeruje drugima i sebi. Iako je termin postao popularan na internetu, reality televiziji i drugim pop kulturnim kanalima, često se pogrešno koristi za opisivanje drugih loših ponašanja poput laganja, izazivanja osjećaja krivnje ili sramoćenja. U stvarnosti, ljudi koriste ove taktike i druge metode kako bi dugoročno "gaslightingom" stekli moć i kontrolu nad svojim žrtvama, piše Cleveand Clinic Health. 

Ono što definira "gaslighting" kao oblik zlostavljanja je obrazac ponavljajućeg ponašanja koje s vremenom potkopava moral, zdrav razum i osjećaj vlastitog identiteta žrtve. On se ne događa samo u romantičnim odnosima – može se dogoditi i na radnom mjestu te u javnim ili privatnim prostorima s porodicom, prijateljima, kolegama i poznanicima. 

Šta je "gaslighting"?

Pravi "gaslighting" specifičan je fenomen koji karakterizira sposobnost zlostavljača da svjesno ili nesvjesno provodi obrasce ponašanja koji se ponavljaju tokom vremena kako bi natjerali svoju metu da posumnja u vlastiti razum, osnovna uvjerenja i sposobnost donošenja odluka, pojašnjava psihologinja Chivonna Childs. On cilja na mentalno zdravlje žrtve, potkopavajući njenu sposobnost samostalnog razmišljanja. Što duže "gaslighting" traje, to više ovakvo ponašanje narušava žrtvin temeljni odnos s povjerenjem.

"To je oblik emocionalne manipulacije, kada zbog nečijeg ponašanja osjećate da vaši osjećaji nisu valjani ili da ono što mislite da se događa zapravo nije stvarno", objašnjava dr. Childs. "Osoba koja to čini možda nije ni svjesna šta radi, ali za žrtvu to može biti zbunjujuće i vrlo štetno. Počinjete preispitivati vlastitu vrijednost, samopouzdanje i mentalne sposobnosti."

Pojam "gaslighting" dolazi od britanske drame "Gas Light" iz 1938. i njene filmske adaptacije iz 1944. U obje verzije, nasilni muž laže, manipulira i kontrolira okruženje kako bi uvjerio suprugu da nije sposobna donositi vlastite odluke. Naziv "gaslighting" danas se koristi za opisivanje raznih oblika nezdravog ponašanja u odnosima. Žrtve "gaslightinga" često ne prepoznaju odmah da su podvrgnute manipulaciji jer se to obično događa suptilno ili sporadično. Često se koristi u kombinaciji s taktikama poput "ljubavnog bombardiranja" na početku veze kako bi se brzo uspostavilo povjerenje uz prikrivenu manipulaciju. S vremenom, kako internalizirate učinke "gaslightinga" i počnete preispitivati vlastitu vrijednost i temeljna uvjerenja, on postaje učestaliji i ima sve veći utjecaj.

Kako prepoznati znakove "gaslightinga": Ako mislite da ste nečija žrtva "gaslightinga", obratite pažnju na sljedeće uobičajene obrasce ponašanja: očito ili suptilno laganje, podcjenjivanje ili ponižavanje, odbijanje komunikacije ili uskraćivanje pažnje, odvraćanje ili skretanje s teme umjesto traženja rješenja, trivijaliziranje ili zanemarivanje vaših osjećaja ili zabrinutosti, poricanje odgovornosti i prebacivanje krivnje na vas, nametanje osjećaja srama ili krivnje te izolacija od mreže podrške kako biste postali ovisni o osobi koja vas zlostavlja. "Gaslighting" možete doživjeti na različitim mjestima i od strane različitih osoba – na poslu, u porodici, među prijateljima.

Kako se suočiti s "gaslightingom"?

Kada primijetite znakove "gaslightinga", važno je postaviti granice i zaštititi svoje mentalno zdravlje. Terapija, pojedinačna ili partnerska, može biti od pomoći. Ako zlostavljač nije svjestan svojih postupaka, ovo može biti prilika za zajednički rad na poboljšanju odnosa. Međutim, ako se manipulacija nastavi uprkos vašim pokušajima da riješite situaciju, možda je vrijeme da razmislite o prekidu odnosa, bilo da se radi o romantičnoj vezi, prijateljstvu ili profesionalnom okruženju.