Pojava slinavke i šapa, opasne zaraze kod papkara u Njemačkoj, nalaže pojačan oprez farmera i veterinara u Republici Srpskoj, jer bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji. Domaći poljoprivrednici plaše se da bi ovaj virus, uprkos zabranama, u zemlju mogao ući tokovima nekontrolisanog uvoza., javlja Glas Srpske. 

Njemačko veterinarsko nadležno tijelo prijavilo je krajem prošle sedmice izbijanje slinavke i šapa u objektu sa vodenim bivolima u opštini Hoppegarten u Saveznoj državi Brandenburg.

Sumnja na bolest postavljena je nakon što su uginule tri od ukupno 14 životinja držanih na otvorenom u jednom objektu, a laboratorijskim pretragama potvrđen je virus slinavke i šapa.

Riječ je o jednoj od najzaraznijih bolesti koje pogađaju goveda, svinje, ovce, koze i bivole, kao i divlje papkare širom svijeta. Uzročnik bolesti je virus iz porodice picornaviridae, a bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta i u zapadnoj Evropi se nije pojavljivala od 1988. godine.

Radi sprečavanja unosa slinavke i šapa u BiH, Kancelarija za veterinarstvo BiH u ponedjeljak je zabranila uvoz pošiljki domaćih i divljih papkara, kao i proizvoda od njih porijeklom iz njemačke pokrajine Brandenburg. Kancelarija je donijela i uputstvo kojim se zabranjuje uvoz pošiljki, dok su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS jučer apelovali na farmere i veterinarske organizacije da budu maksimalno oprezni navodeći da se bolest prenosi direktnim kontaktom zaraženih životinja ili indirektno putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, hrane za životinje te aerosola. Ljudi takođe mogu mehanički prenijeti virus na rukama, odjeći, putem prevoznih sredstava.

Pomoćnik ministra za veterinarstvo Negoslav Lukić apelovao je na farmere da ukoliko uoče eventualne promjene zdravstvenog stanja životinje odmah obavijeste veterinarsku inspekciju i organizaciju. 

"Bolest se manifestuje slinjenjem, depresijom, hromošću i pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune papaka, međupapčanog procjepa i sisa. Ukoliko bilo koji od navedenih simptoma primijete na životinjama trebalo bi odmah to i da prijave. U ovom trenutku nema mjesta za  strah, BiH je zvanično slobodna od bolesti, ali s obzirom da je u pitanju jedna od najzaraznijih bolesti i zbog ekonomskog aspekta važna je pravovremena akcija i suzbijanje zaraze odmah čim se pojavi", kazao je Lukić i dodao da se prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljeg širenja, a uključuju i obavezu eutanazije svih životinja na zahvaćenom objektu, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla.

Lukić dodaje da je posljednji slučaj bolesti u BiH zabilježen davne 1968. godine te da Ministarstvo poljoprivrede Srpske izdvaja znatna sredstva za sprovođenje aktivnog i pasivnog monitoringa na slinavku i šap kod goveda i ovaca.

Predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza RS Milan Ćirić kaže za "Glas Srpske" da svaka bolest koja se pojavi u regionu ili Evropi predstavlja problem i potencijalnu opasnost za stočare u Srpskoj i BiH ponajviše zbog nekontrolisanog uvoza stoke. 

"Ljetos je, na primjer, bio zabranjen uvoz ovaca i jagnjadi iz Rumunije u BiH zbog pojave bruceloze u toj zemlji, a jedna firma iz Hrvatske koja se bavi preprodajom stoke dovezla je kamion jagnjadi iz Rumunije i isti dan pretovarili su životinje na drugi kamion, napravili papire da je stoka njihova i uvezli ih u BiH. Po pravilu stoka je morala biti kod njih u karantinu oko mjesec i tek onda da ih izvezu nama. Šta se i kako se radi čudim se uopšte kako živimo i da nemamo raznih bolesti", priča Ćirić, navodeći da su domaće vlasti upoznate s tim, ali da niko nema rješenja za nagomilane probleme uvoza stoke u BiH.

Uticaj na čovjeka

U informaciji koju je, povodom izbijanja bolesti slinavke i šapa na području Savezne države Brandenburg, objavio federalni institut za procjenu rizika navodi se da je bolest uglavnom bezopasna za ljude.

Samo u ograničenom broju izolovanih slučajeva, nakon direktnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi te se u tom pogledu slinavka i šap ne smatra klasičnom zoonozom. Prenos bolesti putem konzumacije hrane ili sa čovjeka na čovjeka do sada nisu zabilježeni.