Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je objavila knjigu Aladina Husića "Sarajevski Jevreji od dolaska u Bosnu do 1878. godine".

U knjizi se razmatra pitanje nastanka i razvitka jevrejske zajednice u Sarajevu od prvih vijesti o njihovom prisustvu do kraja osmanske vladavine i njihove integracije u ekonomske i društvene tokove u jednoj za njih novoj destinaciji nakon progona iz Španije krajem 15. stoljeća, piše Historiografija.ba.

Prisustvo Jevreja u Sarajevu iz izvora je vidljivo sredinom 16. stoljeća, a definitivno je potvrđeno 1557. godine. Bili su to pojedinačni slučajevi koji se mogu ocijeniti tek kao "izviđački" pohodi i ispitivanje pogodnosti terena za brojnije naseljavanje. U tom duhu se dinamika njihovog prisustva odvijala do kraja toga stoljeća. I pored razlika o vremenu naseljavanja, izvori su saglasni da su se u prvim desetljećima njihovog boravka uglavnom nastanjivali u kolektivnim smještajima – hanovima. To se vidi iz više izvora. Doseljavanje većeg broja porodica često se vezalo za sredinu 16. stoljeća. Pažljivija analiza podataka ipak upućuje da se tek 1620. godine oni doseljavaju u grupama od dvadesetak do trideset porodica.

U ovoj knjizi je napravljena detaljna analiza razvija jevrejske zajednice u Sarajevu, njihovog institucionanog organiziranja i privredne aktivnosti do kraja osmanske vladavine.

Knjiga je važna jer na temelju osmanskih izvora rasvjetljava jednu važnu temu iz historije Bosne i Hercegovine. Istodobno, knjiga je svjedočanstvo ne samo o razvoju jevrejske zajednice nego pruža i širu sliku o razvoju multikulturnog i multivjerskog društva u Bosni i Hercegovini.

Aladin Husić, historičar, osmanista, radno iskustvo stjecao je kao prosvjetni radnik, muzeolog a od 2003. godine uposlenik je Orijentalnog istituta. Prošao je zvanja od stručnog saradnika do naučnog savjetnika, gdje i danas radi na Univerzitetu u Sarajevu – Orijentanom institutu. Uža oblast interesovanja je Historija jugoistočne Evrope u vrijeme osmanske vladavine, posebno historija Bosne pod osmanskom vlašću.

Autor je više knjiga, od kojih ističemo: Hadž iz Bosne u vrijeme osmanske vladavine, Crna Gora u defteru Dukađinskog snadžaka iz 1570. godine, Kadiluk Tešanj u drugoj polovini 18. stoljeća (Tešanj, Maglaj i Žepče u svjetlu akata tešanjskog suda), zatim Devširma u Bosni (o regrutaciji Bosanaca u janjičare). Knjigom Sarajevski Jevreji od dolaska u Bosnu do 1878. godine, za sada, zaokružuje taj niz. Osim toga priređivač je vrlo značajnog izdanja Sidžil Tešanjskog kadiluka iz druge polovine XVIII vijeka (1165-1204/1752-1790).