Ministar finansija Kantona Sarajevo Afan Kalamujić osvrnuo se na efekte neradne nedjelje na privredu u FBiH te je naveo kako ekonomisti i turistički sektor upozoravaju na ozbiljne finansijske posljedice ovakve odluke.

Između ostalog, Kalamujić je objasnio koliko ovakva odluka zaista košta i da li postoji bolje rješenje.

"Ekonomski gubici: 750 miliona KM godišnje. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, sektor trgovine u FBiH godišnje ostvaruje oko 32 milijarde KM prihoda, pri čemu nedjeljna prodaja čini 15 posto sedmičnog prometa. Zabrana rada nedjeljom znači da trgovine gube oko 1,5 milijardi KM godišnje", naveo je.

No, uz pretpostavku da se 50% tog prometa može nadoknaditi u drugim danima, stvarni gubitak iznosi oko 750 miliona KM godišnje, odnosno:

• 62,5 miliona KM mjesečno
• 14,4 miliona KM svake nedjelje

Za male trgovine, koje vikendom ostvaruju promet od 10.000 KM, ističe Kalamujić, ovo može značiti godišnji gubitak veći od 250.000 KM, što mnoge dovodi pred pitanje opstanka.

Osvrnuo se i na to šta gubi turistički sektor.

"Sarajevo, Mostar i Neum svake godine privuku stotine hiljada turista, koji su navikli kupovati vikendom. Sada će se njihov novac sliti u online trgovine ili susjedne zemlje koje nemaju ovakva ograničenja. Hrvatska, koja je uvela ograničenja rada nedjeljom, ipak je dozvolila 16 radnih nedjelja godišnje, posebno u sezoni. Zašto FBiH ne prati ovaj model? Kako poboljšati zakon bez udara na ekonomiju? Jasno je da trenutni zakon donosi višestruke gubitke, ali rješenje postoji", objasnio je

Umjesto potpune zabrane, pojašnjava Kalamujić, Federacija BiH bi mogla prilagoditi zakon na način koji štiti radnike, ali i čuva trgovinu i turizam:

• Omogućiti 16 radnih nedjelja godišnje, kao u Hrvatskoj, posebno u sezoni i prazničnim periodima.
• Uvesti posebne olakšice za turističke centre, jer Sarajevo i Neum nisu isto što i manje općine.
• Povećati naknade za rad nedjeljom, umjesto da se rad potpuno zabrani.

"Potpuna zabrana rada nedjeljom nije dugoročno održivo rješenje. Ako ne pronađemo balans između zaštite radnika i ekonomske realnosti, svi ćemo osjetiti posljedice - manje radnih mjesta, slabiju privredu i sporiji ekonomski rast", zaključio je Kalamujić.