Sporne Izmjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, pogotovo onaj dio koji se odnosi na objavljivanje fotografija i spisa, izazvale su buru reakcija. Time bi novinari mogli na izvršavanje trogodišnje zatvorske kazne. Predlagači kažu, riječ je o nesporazumu. Drugi smatraju kako je riječ o gušenju medijske slobode, navodi se u prilogu N1.

“Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, kaznit će se novčanom ili kaznom zatvora do tri godine”, ovako bi, između ostalog, glasio izmijenjen član federalnog Krivičnog zakona.

Da li se na ‘mala vrata’ pokušava uvesti medijska cenzura? S obzirom na to da javne rasprave o ovom članu nije bilo.

“Neki draft je bio na raspravi i učestvovale su brojne organizacije civilnog društva, a onda se desilo da se od Vlade FBiH do Parlamenta ugrade neki članovi koji uopšte nisu bili na raspravi. Ovdje je ključni problem namjera Vlade FBiH, odnosno, nadležnog Ministarstva pravde da represivnim mjerama sankcioniše kršenje prava na zaštitu privatnosti, a da prethodno to pitanje nije raspravljeno”, mišljenja je Borka Rudić iz Udruženja BH Novinari.

Slična odredba nalazi se i u Krivičnom zakonu Republike Srpske, ali čini se, blaže naravi.

“Samo se primjenjuje ako je objavljivanje tuđeg snimka izazvalo štetne posljedice po tu osobu ili njenu porodicu. Ovdje koliko sam shvatio, odnosi se na sve, na bilo kakvo objavljivanje tuđeg snimka. Ne može me niko ubijediti da neće utjecati i da neće dovesti do određene vrste cenzure”, smatra Srđan Traljić, iz Transparency Internationala u BiH.

U praksi, to bi recimo značilo da prilikom snimanja protesta, da bi objavili, novinari moraju tražiti saglasnost svake osobe koja se nalazi na snimku. Zatim, istraživački novinar ne bi mogao određenim dokumentom ili snimkom, potvrditi istinitost svog teksta.

“Oni ovdje hoće bukvalno da uvedu cenzuru da ograniče rad slobodnih medija, vaš rad. Vi nećete ništa više moći objaviti, nikakvu snimku, nikakav breaking news imati, bez da morate strahovati”, naveo je Dennis Gratz, zastupnik DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

“To je kršenje novinarske struke, kršenje slobode medija i slobode izražavanja. Zato sam ja uložio amandman da postoji nešto što je važnije, a to je javni interes, to je novinarska profesija, to je etički kodeks RAK-a i Kodeks vijeća za štampu na koji sam se ja pozvao”, dodao je Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Da je riječ o nesporazumu, poručila je i zastupnica Lana Prlić.

“Ovaj dio koji je sada problematičan se najviše odnosio na zabranu snimanja u smislu zaštite posebice žena od tzv. osvetničke pornografije”, rekla je Lana Prlić, zastupnica SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH koja je i predložila da se u izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije dodaju “nove inkriminacije i novo krivično djelo neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.

Uslijedilo je obećanje da će se pomenuti član preciznije definisati, kako bi se izbjeglo ugrožavanje novinarske profesije. U zraku ostaje pitanje hoće li se uzeti u obzir zahtjev medijskih radnika i EU da se kroz krivično zakonodavstvo efikasnije zaštiti sigurnost osoba koje se bave novinarstvom.