Proteklog vikenda održani su parlamentarni izbori na Kosovu, a Pokret Samoopredjeljenje osvojio je pojedinačno najviše glasova, dok je Srpska lista uzela svih 10 garantovanih mandata u Kosovskom parlamentu. Analitičari pak strahuju od mogućnosti institucionalne neizvjesnosti. O ovoj temi N1 je razgovarao sa bivšim kosovskim političarom, pravnikom i političkim analitičarom Azemom Vllasijem.

Govoreći o provođenju izbornog procesa na Kosovu, te postizbornim kombinacijama za formiranje vlasti, Vllasi ističe da su sami izbori protekli u veoma dobrom redu te da su građani pokazali značajan stepen demokratske kulture.

Smatra da su rezultati “problematični”, jer je neizvjesno kako će se formirati nova vlada i da li će moći da se formira.

“Kurti je dobio najveći broj glasova, ali kad se prebroje oni iz dijaspore, što je nekih 10 posto od ukupnog biračkog tijela, opet i da dobije dobar dio, a ima šanse da dobije više od 50 posto, on opet neće moći da dostigne broj da bi mogao formirati vladu samostalno. U toj varijanti može da računa i na glasove drugih manjina, nesprskih. Tri opozicione stranke su se zaklele da neće s Krutijem u koaliciju, Sprska lista također ne i onda Kurtiju fali dobar dio glasova da formira vladu”, pojansio je.

Da li to znači da Kurti gubi podršku birača?

Vllasi smatra da je uz sve faktore koji nisu išli u prilog još uvijek aktuelnom premijeru KOsova, njegov rezultat na izborima itekako dobar.

“Radile su tri opozicione partije protiv njega, radi uporno i dugo na sve načine Beograd, mada Beograd ne utiče na izbornu volju građana, ali posrednim putem može, bilo je umješanosti sa strane u izborni proces preko predstavnika američke administracije, Kurtijeva vlada je rijetka u regiji a možda i Europi koja je imala većinu medija protiv sebe. Kad se sve to pogleda on je postigao dobre rezultrate. Jer partija koja je druga, iza Kurtijeve, postigla je dvostruko manje nego Kurti”, naglašava.

Najbolja varijanta, nastavlja Vllasi, bi bila da sa Kurtijevom partijom uđe u koaliciju partija NDK – Demokratski savez Kosova, za koje kaže da su umjereni i vode računa o interesima Kosova.

Na pitanje da li i kada može doći do konačnog rješenja u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, Vllasi podsjeća da je posrednik u razgovorima Kosova i Srbije EU, a ne Amerika, te da predstavnik Trumpove administracije Richard Grenell “nije zadužen za odnose Kosova i Srbije”.

“U svakom dijalogu se mora da definiše neki kraj. Kažu kraj bi bio sveopšti sporazum pravno obavezujući, ali kakav će to biti sporazum ako nije između dviju država koje priznaju jedna drugu. U dijalogu Srbije i Kosova važno je postići to – da nema međusobnog provociranja, da se poštuju granični prijelazi, da ne bude napetosti, da Srbija ne huška kosovske Srbe protiv kosovskih vlasti već da ih ostavi da žive normalno i na miru. U interesu kosovskih Srba je da budu miroljubivi odnosi izmedju Srbije i Kosova, jer oni imaju veliku potrebu kretanja, ali dok god ih Srbija huška da ne priznaju kosovske valsti i da traže zajednicu srpskih opština kao jedini okvir za rješavanje svojih problema onda tako ostaju ko zna do kad. Valjda će i ovom režimu u Srbiji proći rok upotrebe, pa će doći neka drugačija vremena druge generacije. Vrijeme čini svoje”, zaključio je.

Komentirajući proteste u Srbiji, ističe kako se Srbija nalazi u velikom previranju, a s jednim ciljem – da se promijeni aktuelna vlast.

Kada je u pitanju regija, izrazio je nadu da će previranja u Srbiji “okrenuti Srbiju samu sebi i ostaviti na miru Bosnu, Crnu Goru i Kosovo”.

“Inače, Srbija pod ovom vlašću, bez obzira što smo svi samostalne države, stalno podgrijava napetosti i destruktivnu djelatnost u BiH preko RS i njenog predsjednika Dodika. Prema Crnoj Gori tendencija je da se njena državnost iznutra rastače preko snažnog uticaja kleronacionalističke srpske politike, i Crna Gora je na mukama”, naglašava Vllasi.

Komentirajući odnose BiH i Kosova, smatra da obje zemlje imaju potrenu za normalizacijom odnosa, što bi bilo od interesa kako za obje države tako i za njihove građane. Izdvaja potrebu građana da se slobodno kreću, što je Vlada Kosova jednostrano i omogućila.

“Šteta je što se u BiH ljudi iz entiteta RS ponašaju kao veći katolici od Pape, veći protvinici normalizacije odnosa s Kosovom nego sama Srbija”, podvlači.

Kratko se osvrnuo i na nedavnu neslužbenu posjetu premijera Albina Kurtija Sarajevu, što je izazvalo negativne reakcije iz RS-a, pa i prijetnje blokadom državnih institucija.

“Neću da se služim teškim riječima, ali to je naprosto bilo smiješno da bojkotuju državne organe zato što je premijer Kosova privatno boravio u Sarajevu na poziv Kruga 99 i što su se ljubazni ljudi vidjeli sa Kurtijem i popili kafu, to nije bila službena posjeta. To je još jedan dokaz da predstavnici RS-a koje predstavlja Dodik, ne svi, jedva čekaju samo da blokiraju, sabotiraju, opstruišu sve ono što bi BiH činilo normalnom državom”, kazao je Vllasi.