Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski jučer je tokom Sigurnosnog skupa u Minhenu kazao da je odbio da potpiše sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o ukrajinskim mineralima jer, kako je rekao, on ne štiti Ukrajinu „u ovoj fazi“.

UKRAJINSKA RUDNA BOGATSTVA

„Nisam ovlastio ministre da potpišu sporazum jer nije spreman. Po mom mišljenju, on nas ne štiti. Sporazum mora sadržavati bezbjedonosne garancije za Ukrajinu. Ja još ne vidim u dokumentu tu vezu između minerala i zaštite“, objasnio je Zelenski razlog za taj svoj potez.

Ovim se predsjednik Ukrajine oštro suprotstavio planovima administracije Donalda Trumpa, koje je precizirao Marco Rubio, američki državni sekretar. On je dan ranije kazao da se nada da će postići dogovor o ukrajinskim mineralima, kako bi se djelomično otplatio dug SAD za pomoć koje su pružale Ukrajini za financiranje odbrane od agresije Rusije na tu državu.

„Dio tog novca išao bi za otplatu milijardi dolara američkih poreskih obveznika potrošenih u toj zemlji“, kazao je Rubio koji je najavio i da bi dio tog novca bio upotrijebljen za obnovu Ukrajine.

Najnovijim susretima visokih dužnosnika SAD i Ukrajine otpočela je praktično operacionalazicija ideje predsjednika Trumpa da želi što prije postići sporazum o američkom pristupu ukrajinskim rudnim resursima, kao uslov za nastavak podrške njegove zemlje Ukrajini. Prema njegovim riječima Amerika bi trebala dobiti „500 milijardi  dolara vrijednosti“ rijetkih metala i minerala kao garanciju povratka svojih dosadašnjih ulaganja u Ukrajinu.

U proteklom periodu u medijima, niti u međunarodnim raspravama gotovo da i nije bilo govora o rudnom bogatstvu i sirovinskim potencijalima kojima raspolaže Ukrajina. Ta se zemlja uglavnom percipirala kao „žitnica Evrope“, tokom ruske agresije mnogo je diplomatske energije uloženo u omogućavanje Ukrajini da izvozi svoje žito širom Evrope i svijeta. Rijetki metali i minerali, uglavnom, nisu bili predmet razgovora.

Šta se uopće zna o zalihama ovih dragocjenih resursa kojima raspolaže Ukrajina? Najopsežnija geološka istraživanja u Ukrajini vođena su u vrijeme Sovjetskog Saveza, kada su provođena opsežna bušenja i analize tla širom te tadašnje republike u sastavu SSSR-a. Tada se uglavnom tragalo za uranom potrebnim za razvoj sovjetske nuklearne industrije tokom Hladnog rata. Ta su istraživanja pokazivala da je područje koje se nalazi istočno od rijeke Dnjepar vjerovatno raspolaže velikim količinama vrijednih minerala. Neke lokalne firme tvrdile su da se na području srednje Ukrajine nalaze ogromne količine litijuma, više od 40 miliona tona.

Ono što nije poznato jeste koliki  se dio tih nalazišta danas nalazi pod kontrolom Rusije. Ruska vojska od početka agresije osvaja nove teritorije na istoku i jugoistoku Ukrajine gdje su smješteni najperspektivniji rudnici i najizdašnija nalazišta dragocjenih ruda i minerala čija se vrijednost procjenjuje stotinama milijardi eura. Ruska ofanziva na istoku Ukrajine, pored vojnih, ima, naravno, i svoje ekonomsko-strateške ciljeve. Budući da ruske snage pod svojom kontrolom drže veliki dio regije Donbas i nekoliko ključnih područja na jugoistoku, velika je vjerovatnoća da Rusija pod kontrolom drži i veliki dio tih mineralnih resursa. Prema nekim ukrajinskim i zapadnim analizama vrijednost resursa koje Rusija kontrolira u Donjecku i Luhansku  procjenjuje se na astronomskih 7 bilijuna eura! Ukoliko Rusija dugoročno pripoji i sačuva te teritorije, postat će gospodar basnoslovno vrijedne sirovinske baze koja je već sada ključna ne samo za SAD, nego i za Evropu.

AMERIČKA „GLAD“ ZA MINERALIMA

Moderna industrija je nezamisliva bez rijetkih metala i minerala, na njim počivaju pametni telefoni, računari,  električna vozila i baterije, kao i sofisticirani vojni sitemi. Budući da  SAD ima skromne vlastite kapacitete za eksploataciju i preradu ovih sirovina (trenutno je aktivan samo jedan rudnik, u Kaliforniji) raste zabrinutost zbog ovisnosti o stranim dobavljačima, prije svih Kini. Zato su Trump i njegov tim prepoznali Ukrajinu i njene prirodne resurse kao  potencijalni izvor koji bi Americi omogućio da diversificira lanac opskrbe ovim resursima. Prema nekim analitičarima, koji poznaju Trumpove robusne metode i „glad“ za sirovinskim resursima ne treba  isključiti  čak ni mogućnost da  Amerika pošalje svoje vojne snage u Ukrajinu da bi pomogle u oslobađanju teritorija sa dragocjenim mineralima koje trenutno pod svojom kontrolom drži Rusija!?

Do javnosti još nisu stigli elementi eventualnog budućeg sporazuma Amerike i Ukrajine o korištenju rudnih bogatstava i minerala, pa je nemoguće i pretpostaviti čime u  ponuđenom dokumentu nije zadovoljan Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  Američkom predsjedniku Trumpu se očito žuri da postigne ovaj „poslovni dogovor“ kojim će kompenzirati dio sredstava koja je je prethodna Bidenova administracija upućivala Ukrajini da se odbrani od ruske agresije.

(SB)