„Brojne afere, kriminal i korupcija u državi vlast prikriva dizanjem tenzija u društvu, sluđivanjem građana i prebacivanjem krivice sa sebe na nekog drugog“, rekla je izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić u emisiji "MAT" BN televizije.

Ona je dodala da je izjava američkog predsjednika o USAID-u jedva dočekana kao povod da se podigne hajka protiv nevladinih organizacija koje su često radile posao koji je trebalo da rade institucija Srpske pružajući pomoć i zaštitu građanima od rata do danas.

„Hoće li vlast Srpske i BiH sada uskočiti da finansiraja sve to“, upitala je Korajlićeva.

- Dok vlasti u Srpskoj i BiH dižu hajku na nevladine organizacije, niko ne govori o tome šta je sa novcem iz budžeta koji se daje velikom broju udruženja od kojih su mnoga bliska vlastima, kaže Korajlićeva.

Dodaje da su na čelu stotine tih udruženja nosioci državnih funkcija.

„Sve su to takozvane vladine nevladine organizacije putem kojih se godinama izvlačio novac iz budžeta, bez ikakvih kriterijuma i potpuno netrensparentno, bez ikakvog traženja informacija kako su potrošena ta sredstva.

Prije nekoliko dana smo objavili istraživanje prema kojem je u posljednjih pet godina više od 380 miliona KM, iz svih nivoa vlasti, dodijeljeno za više od 12.000 uduženja različite vrste. Preko 60 miliona KM je otišlo udruženjima kojima direktno rukovode ljudi iz vlasti“, navodi Korajlićeva.

- Bacanja vela tajne na sredstva koje ne daje vlast nego neko drugi ima samo jedan cilj, kaže dalje Korajlićeva.

„Cilj je da se skrene pažnju sa svih korupcijskih afera, neodgovornog raspolaganja budžetskim sredstvima i drugih problema. Znači, fokisiraćemo se na neke „unutrašnje neprijatelje“ koji podrivaju sistem i koji su krivi za sve loše što se dešava.

Tako će doći do toga da je USAID kriv i za teniske terene, za sve druge korupcijske afere, od privatizacije rafinerije, gdje se još ne zna gdje su nestala sredstva, auto-puta, gdje su otišle stotine miliona maraka koje su otišle u džepove ljudi koji su na vlasti“, objašnjava Korajlićeva.

- Građani imaju više povjerenja u nevladine organizacije nego u institucije koje treba da se bave problemima korupcije pa njima prijavljuju slučajeve. Vlast vrši ogroman pritisak na slobodu riječi, što nije princip demokratije, mišljenja je Korajlićeva.

„Mi se ne možemo zvati demokratijom jer imamo jedna vrsta diktature i jednog čovjeka koji želi da odlučuje o tome ko smije nešto reći, a ko ne smije, ko smije izlaziti u javnost, a ko ne, ko smije upućivati inicijative institucijama, a ko ne smije.

Trenutno u proceduri imamo nacrt zakona koji ne samo da će ozvaničiti to targetiranje pa će bukvalno sva udruženja koja se finansiraju iz međunarodnih izvora nazvati agentima stranog uticaja, bez obzira da li se bave nekim javnim radom ili pružanjem usluga građanima, pa će se zabraniti bilo kakvo djelovanje prema institucijama“, smatra Korajlićeva.

- Mi konstantno nazadujemo u borbi protiv korupcije jer su institucije zarobljene, navodi Korajlićeva, a korupcija, pogotovo visoka, se procesuira tek kad se političke opcije obračunavaju između sebe.

„Kad neko siđe sa vlasti, tek tada se procesuiraju njihovi kadrovi. Ako unutar koalcije treba nekog disciplinovati i poslati određenu poruku, tada se pokreću predmeti i to govori koliko su pravosudne institucije, prevashodno agencije sa provođenja zakona i tužilaštva pod političkom kontrolom. Tad pričamo o borbi protiv korupcije samo kad se radi „o onima tamo ili nekom drugom“. Kad govorimo o našim ljudima, iz naše stranke, to su napadi na stranku, Republiku Srpsku, BiH“, mišljenja je Korajlićeva.

- Dizanje tenzija u društvu mjesecima, prije svega nacionalnih, ima za cilj skrivanje kriminala i korupcije, naglašava Korajlićeva i dodaje:

„Sve krize koje se stvaraju, sve ove blokade, prijetnje, pravljenje žrtve od sebe, poistovjećivanje sa Republikom Srpskom, sa institucijama, služe samo kao način da se ljudi drže u potpuno sluđenom stanju, da zaborave sve ono što je bitno, od čega će živjeti, kako će im život izgledati u narednom periodu, kakve institucije imaju, ko je odgovoran za sve ovo.“

- Za to vrijeme, podjela funkcija i plijena uvijek je prioritet. Kupovina zgrade UIO BiH i blokade institucija BiH savršen su primjer kako zemlja funkciniše, navodi Korajlićeva.

„Vidimo da nečiji privatni interes može da zarobi kompletno funkcionisanje institucija i donošenje najvažnijih odluka, da bude predmet ucjene, da od toga zavisi dalje imenovanja, funkcionisanje, donošenje zakona, cijela država.

Zato što je unaprijed dogovoreno da će jedna firma dobiti ugovor, a zgrada je napravljena u međuvremenu, unaprijed po instrukcijama OIU BiH. Mi još nemamo ni ponovo sproveden postupak nabavke ali se unaprijed zna ko mora dobiti. Ne ko će dobiti, nego ko mora dobiti. Zbog toga je čak i budžet povećan“, jasna je Korajlićeva.

- U takvoj državi samo nekolicina ima sva prava i privilegije, dok su građani potpuno obespravljeni, zaključuje Korajlićeva.