Međunarodni je dan borbe protiv korupcije. Ovaj dan uspostavljen je rezolucijom Ujedinjenih nacija da bi se podigla svijest o ozbiljnosti problema. Naša zemlja je u regiji prva po korupciji, odnosno, ima najnižu ocjenu percepcije korupcije. Među posljednjima smo u Evropi, a u rangu smo zemalja Afrike, istočne Evrope i centralne Azije.

Gošća Dnevnika 2 ovim povodom bila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Indeks vladavine prava pokazao je da svake godine sve više nazadujemo. Da bi se to promijenilo, potrebno je, prije svega provesti one reforme koje stoje već godinama i za koje se gotovo svakodnevno iskazuje saglasnost vlasti u Bosni i Hercegovini, ali se one u isto vrijeme blokiraju i odbijaju, navodi Korajlić.

Dodaje da je potrebno usvojiti ključne zakone koji bi ojačali nezavisnost institucija koje se trebaju boriti protiv korupcije, te omogućili efikasnost pravosuđa i ojačali odgovornost nosilaca javnih funkcija kad je u pitanju izvršna i zakonodavna vlast.

“Moramo krenuti ponovo ispočetka - od zakonskog okvira, a zatim jačati nezavisnost institucija s obzirom na to da smo u prethodnih 20 godina uspjeli uništiti i mehanizme koji su bili uspostavljeni pod rukovodstvom međunarodne zajednice. Mislim, prije svega, na pravosuđe, zakone o sukobu interesa, finansiranju političkih stranaka, izborni zakon, zakon o javnim nabavkama, zaštita prijavilaca korupcije, a onda raditi i na kapacitetu i ukidanju veze između institucija i politike koja drži zarobljene institucije koje bi se trebale boriti protiv korupcije”, ističe Korajlić.

Prema njenim riječima, ključni problem je politička korupcija, tj., činjenica da smo zarobljena država u kojoj se sve odluke donose na osnovu interesa nekoliko pojedinaca i političkih grupacija oko njih, a često i pod utjecajem organizovanih kriminalnih grupa.

S tim u vezi, dodaje Korajlić, prije svega, moramo rješavati pitanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija izvršne i zakonodavne vlasti jer sve počinje od vrha vlasti i dalje se od te korupcije na najvišem nivou preliva u ostale sektore, u sve segmente, što utječe na svakodnevni život građana.

Brojne su ocjene da je pravosuđe najslabija karika, s obzirom na to da su rijetki slučajevi procesuiranja visoke korupcije. Korajlić podvlači da to proizlazi iz činjenice da su najveća očekivanja od pravosuđa kad je u pitanju borba protiv korupcije i njeno procesuiranje. Dodaje kako je ova grana vlasti također pod ogromnim utjecajem politike, te da je i sama interno ogrezla u korupciji i da se odluke u njoj donose trgovinom utjecaja.

“Imate interesne grupe koje služe pojedinim političkim grupacijama i onda ne možemo očekivati da se bori protiv korupcije bilo gdje u bilo kojem drugom sektoru ako je i samo pravosuđe toliko kompromitovano. Zbog toga su ključne reforme koje je hitno treba provesti upravo vezano za pravosuđe: od toga na koji način se imenuju sudije i tužioci, kakvi su mehanizmi odgovornosti, pa sve do najvišeg tijela – VSTV-a, koje odgovorno za kompletno pravosuđe”, kaže Korajlić.

Ukoliko bi Bosna i Hercegovina, eventualno, dobila zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja na evropskom putu, pravosuđe će biti jedno od prvih o kojima će se razgovarati. Međutim, tu bi mogli nastati problemi s obzirom na brojne opstrukcije koje su pratile ček i usvajanje izmjena Zakona o Visokom sudskom tužilačkom vijeću, koje su fokusirane na integritet tužilaca i sudija, provjeru njihove imovine, sukob interesa, podsjeća Korajlić.

“Dakle, nešto što je trebalo biti hitna izmjena odužilo se i dobili smo opet verziju koja neće dovesti do suštinskih promjena u pravosuđu. Zbog toga su tolike opstrukcije i oko usvajanja drugih zakona i koliko god se hvalili političari u Bosni i Hercegovini da je napravljen nekakav napredak, imamo jasne poruke iz Evropske komisije da njega apsolutno nema i da je ovo pored izbornog zakonodavstva ključno pitanje za Bosnu i Hercegovinu, bez čega se ne može ništa drugo ni uzeti u obzir”, zaključila je Ivana Korajlić.