Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ima problem s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Na toj neslavnoj listi pri samom su u vrhu u Europskoj uniji, na četvrtom mjestu. Iako je Hrvatska prošle godine donijela akcijski plan za prevenciju debljine, do rezultata nije tako lako doći.

Kroz ambulantu za pedijatrijsku endokrinologiju zbog prekomjerne tjelesne težine mjesečno prođe 50 djece.

- Na sreću, još uvijek imamo manju učestalost dijabetesa, uglavnom budu poremećaji metabolizma masnoća odnosno hiperlipidemije i kod djevojaka poremećaji na razini jajnika odnosno neredoviti menstruacijski ciklusi, izostanak menstruacijskih ciklusa i povezano s tim pojačana sekrecija hormona koji mogu utjecati na pojačanu dlakavost, što je zapravo dio slike sindroma policističnih jajnika, rekla je doc. dr. sc. Nevena Krnić, pročelnica Zavoda za dječju endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb.

Borba s debljinom sve veći izazov

- Prosječno dijete koji ide u prvi razred na upisu u prvi razred teži nekakvih 25 kila, mi danas viđamo nažalost djecu koja imaju 50, 60 čak i 70 kg pri upisu u prvi razred. Rezultati su nerijetko vrlo skromni ako i postignemo nekakve rezultate često nisu dugoročni ali s druge strane nisu razlog da odustanemo, mi se za takvu djecu moramo boriti, kazala je doc. dr. sc. Katja Dumić Kubat, pedijatrica s užom specijalizacijom iz pedijatrijske endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma, KBC Zagreb.

Preskakanje doručka, loše prehrambene navike, posao koji roditeljima oduzima vrijeme za kvalitetnu pripremu obroka, neizbalansirana prehrana u školama, ali i trgovine prehrambenim proizvodima koje ih okružuju pridonose, kaže ova nutricionistica o prekomjernoj težini.

- Jedan od razloga je premala konzumacija svježeg voća i povrća. To izostaje u prehrani jako puno rafiniranih šećera, jako puno energetskih pića i zaslađenih pića i onda su djeca zaboravila što je hrana u smislu što treba pojesti, a što treba popiti, rekla je Ivana Barišić, nutricionistica.

Poražavajuće statistike: Na četvrtom su mjestu u Europi po debljini kod djece

- Ako se osvrnemo na rezultate prijašnjih tih inicijativa, postepeno samo naše mjesto raste. I što se tiče točnog podatka, kod nas je 36% djece u toj dobi između 8 i 9 godina ima ili prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, svako treće dijete, kazala je dr. med. Lucija Sironić, HZJZ.