Zagrebački Večernji list, čije je izdanje za BiH pod punom kontrolom lidera HDZ-a, Dragana Čovića, u autorskom tekstu sugerira "političkom Sarajevu" da prihvati poziv Milorada Dodika na dijalog jer je "odgovornost za budućnost i stabilnost Bosne i Hercegovine prvenstveno na domaćim političarima”.

Čovićev Večernjak tvrdi da u BiH više ne postoji "međunarodna zajednica" i Visoki predstavnik, te vođama sve tri nacionalne zajednice sugerira da prihvate poziv Dodika na dijalog, bez posrednika iz međunarodne zajednice koja je, tvrdi Večernjak, najčešće generirala krizu.

"Krenemo li od najbliže prošlosti, naći ćemo cijeli niz odluka 'međunarodne zajednice' koje su dovele do eskalacije krize, iako su donošene uz obrazloženje da stabiliziraju situaciju i 'presijeku' unutarnje sporove. U središtu tih kriza su odluke visokih predstavnika međunarodne zajednice. Svježi primjeri su imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika i njegovo nepriznavanje od vlasti Republike Srpske te odluke koje je nametao, uključujući zadiranje u izborni sustav i kazneno zakonodavstvo. Slično je bilo i s odlukom Schmidtova prethodnika Valentina Inzka kojom je kriminalizirao negiranje genocida u Srebrenici. Tada je na sceni bio i bojkot rada u institucijama BiH koji je predvodio SNSD. Mnogo češće su povod za krize i najave radikalnih odluka iz Republike Srpske bile odluke državnog Suda ili Ustavnog suda BiH. Bilo da su se odnosile na državnu imovinu ili na obilježavanje 9. siječnja kao Dana RS-a. Idemo li dalje u prošlost, sjetit ćemo se političkih kriza i napetosti oko smjena pojedinih dužnosnika, uhićenja optuženika za ratne zločine, zabrane entitetskih simbola, dok je za Hrvate posebno traumatično bilo vrijeme razvlašćivanja kroz izborno zakonodavstvo, nasilno izbacivanje hrvatskih predstavnika iz vlasti i uništavanja Hercegovačke banke. Političke i pravne posljedice tog djelovanja prema Hrvatima još uvijek se osjete", piše Večernji list, sugerirajući na uvijen način da BiH treba rasformirati OHR te eliminirati strane sudije iz Ustavnog suda, što su dva ključna politička zahtjeva Mirorada Didka i njegovog strateškog partnera iz Mostara, Dragana Čovića. 

Screenshot / Večernji.ba

Večernjak piše "stvarna moć i utjecaj visokog predstavnika nikada nisu bili manji, što je uglavnom posljedica preslagivanja odnosa na međunarodnoj razini” ta da BiH već odavno nije u fokusu Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Njemačke, Francuske…dakle država koje tvore Vijeće za implementaciju mira u BiH.

"Pitanje je, zapravo, postoji li više uopće u BiH nešto što bi se nazivalo međunarodnom zajednicom. Sve to samo je dodatni razlog da domaći politički akteri, uključujući legalno izabrane dužnosnike iz svih triju naroda, odgovornije i odlučnije pristupe postizanju unutarnjeg dogovora i konsenzusa o svim ključnim pitanjima za budućnost BiH. Bez toga ne samo da nema stabilne budućnosti zemlje već se ugrožava sve ono pozitivno što je postignuto u protekla tri desetljeća mira. Međunarodna pomoć i dalje ostaje poželjna i dobrodošla, ali odgovornost za budućnost i stabilnost Bosne i Hercegovine prvenstveno je na domaćim političarima", zaključuje Čovićev Večernjak, koji skoro otvoreno sugerira da se Dodiku baci šlauf za spašavanje kako bi izvan  Parlementa BiH počeo razgovor o “ključnim pitanjima za budućnost BiH”.