Hrvatska je do kraja godine trebala ispuniti sve uslove za članstvo u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) te u prvoj polovini sljedeće godine ući u ovu međunarodnu ekonomsku organizaciju koja ove godine slavi 65. rođendan.

Međutim, izgleda da se to neće dogoditi nakon što je glasanje u Odboru za trgovinu, ključnom za završetak pristupnog procesa, odgođeno zbog odluke nove američke administracije. Neslužbeno se saznaje da su razlog carine te bi Hrvatska mogla biti kolateralna žrtva carinskih sukoba na relaciji SAD – EU. U Vladi vjeruju da će sve ići prema planu. Hrvatska je u 19 od 25 odbora OECD-a završila pristupne rasprave, a plan je bio da cijeli proces bude završen do kraja godine, piše Dnevno.hr.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da nema mjesta za paniku jer OECD nije tako važan kao što je bio prije nekoliko decenija. Prema njemu, osnovna prednost članstva u ovoj organizaciji leži u savjetodavnoj snazi ove organizacije koja pomaže državama u oblikovanju razvojnih politika. “OECD pomaže u vođenju ekonomskih politika, što je danas posebno važno u svjetlu globalnih šokova s kojima se suočavaju ekonomije i različitih pristupa koje vlade imaju prema rješavanju tih problema”, objašnjava Novotny.

‘Nije nužno žuriti s pristupanjem’

Iako je članstvo u ovoj organizaciji korisno, Novotny smatra da nije nužno da Hrvatska žuri s pristupanjem.

“OECD je danas manje značajan nego prije nekoliko decenija. To je prestižni klub zemalja, ali mnoge od njih imaju divergentne ekonomske politike, a situacija u SAD-u pokazuje koliko je važno razumjeti političke promjene koje utiču na međunarodne organizacije”, dodaje Novotny.

Jedan od ključnih faktora koji utiču na odgodu pristupanja Hrvatske OECD-u je trgovinska politika koju predvodi administracija Donalda Trumpa. Prema Novotnyju, Trumpova administracija vraća se na ekonomske principe koji su bili dominantni prije nekoliko stoljeća. “aSAD se s politikom koju provodi administracija Donalda Trumpa vraća na ekonomske principe koji su karakterizirali ekonomije prije 500 godin”, objašnjava Novotny.

“Riječ je o povratku protekcionizma, carina i trgovinskih barijera, koje bi mogle usporiti globalnu trgovinu”, dodaje.

Korak unazad

Za Novotnyja, ovo je korak unazad.

“Adam Smith je već prije 250 godina istaknuo da bogatstvo nacija ne nastaje zatvaranjem tržišta, nego liberalizacijom trgovine”, naglašava analitičar, dodajući da je upravo takav pristup omogućio razvoj Azije, posebno Kine, koja je profitirala od ukidanja carina. “Kina nikad ne bi bila ono što je danas da nije bilo liberalizacije tržišta”, dodaje.

Unatoč odgodi pristupanja, Novotny smatra da Hrvatska nema razloga za zabrinutost. “Ovo nije neka dramatična vijest za Hrvatsku. Ne radi se o kažnjavanju ili ‘šamaru’ hrvatskoj vanjskoj politici. Promijenile su se okolnosti u američkoj vladi, koja je sada više orijentirana na bilateralne pregovore, treba se prilagoditi”, ističe Novotny.